Zaštita okoliša

14 članica EU-a traži da se najmanje 20 posto europskog proračuna izdvaja za klimatske ciljeve

Agrovijesti
Zaštita okoliša Fotografija: Pixabay
Hrvatski ministar za zaštitu okoliša Tomislav Ćorić, koji sudjeluje na ministarskom sastanku EU-a, rekao da Hrvatska podržava globalni pakt za okoliš.

Četrnaest zemalja članica EU-a zauzelo se u ponedjeljak da se u sljedećem višegodišnjem proračunskom okviru u najmanju ruku zadrži razina izdvajanja za klimatske ciljeve od 20 posto.

U sadašnjem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2014-2020. predviđeno je da se najmanje 20 posto proračunskih sredstava uloži u borbu protiv klimatskih promjena u svim proračunskim stavkama.

Četrnaest ministara za zaštitu okoliša u ponedjeljak je uputilo pismo Europskoj komisiji tražeći da se i u sljedećem VFO-u u najmanju ruku zadrži ta razina izdvajanja.

Oni pozivaju Komisiju, koja će u svibnju predstaviti prijedlog VFO- za razdoblje 2021-2027., da uvede mehanizam za praćenje investicija, ističući da u provedbi sadašnjeg VFO-u 20-postotni cilj neće biti ispunjen te predviđaju da će za zaštitu klime biti dosegnuta razina od 18,9 posto.

Potpisnici pisma su ministri za zaštitu okoliša Austrije, Njemačke, Danske, Finske, Luksemburga, Portugala, Belgije, Nizozemske, Švedske, Slovenije, Velike Britanije, Italije, Španjolske i  Francuske.

Ministri za zaštitu okoliša 28 zemalja članica EU-a sastali su se u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi, između ostaloga, razgovarali o globalnom paktu za okoliš, inicijativi koju je pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron. 

Macron je u rujnu prošle godine u UN-u predstavio prijedlog globalnog pakta kao novu etapu Pariškog sporazuma o klimi.

Hrvatski ministar za zaštitu okoliša Tomislav Ćorić, koji sudjeluje na ministarskom sastanku EU-a, rekao da Hrvatska podržava globalni pakt za okoliš.

"Hrvatska je među 14 država članica koje sponzoriraju ove inicijative. Podupiremo svaku moguću afirmaciju okolišnih tema na globalnoj razini", rekao je Ćorić.

Na dnevnom redu ministarskog sastanka je i  europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu te  pravila o emisijama ugljičnog dioksida za nove putničke automobile i laka komercijalna vozila.

"Hrvatska kao i druge članice podupire nastojanje da se problemu plastike pristupi na što adekvatniji način. I naše akcije tijekom 2018. idu u smjeru povećanja odvajanja otpada i izgradnje infrastrukture. Ova je godina izgradnje infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom", rekao je Ćorić.

On je rekao da su ove godine u Hrvatskoj otvoreni natječaji za financiranje informativnih i  edukativnih aktivnosti te da kontinuirano traju natječaji za kreiranje i izgradnju reciklažnih dvorišta u vrijednosti od 214 milijuna kuna. Najavio je da će sljedećih dana biti otvoren natječaj za nabavu različitih vrsta spremnika, u svibnju se očekuje natječaj za izgradnju sortirnica te za nabavu mobilnih reciklažnih dvorišta.

Rekao je da je cilj Hrvatske do 2023. do kada se mogu trošiti sredstva iz sadašnjeg VFO-a izgraditi devet centara za gospodarenje otpadom, dok ih funkcionira samo dva.  Ove bi godine mogla započeti izgradnja dva centra za gospodarenje otpadom, rekao je ministar Ćorić.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje