EUROPOM SE ŠIRI BOLEST

Afrička svinjska kuga stigla u Rumunjsku, smrtnost 100 posto

Agrovijesti
Svinje Fotografija: Borna Filić/PIXSELL
U Ministarstvu poljoprivrede ističu da ASK, iako oboljele svinje pokazuju slične simptome, nije klasična svinjska kuga.

U trenutku kada se naše svinjogojstvo počelo oporavljati, Europom se širi afrička svinjska kuga (ASK), zarazna bolest koja nije opasna za ljude, no za sobom ostavlja velike ekonomske štete izazvane eutanazijom zaraženih životinja i ograničenjima u prometu. Inkubacija traje 5 - 15 dana, prvi klinički znaci su visoka temperatura, gubitak apetita, teško disanje, iscjedak iz nosa i očiju, a kasnije nastupa nekoordiniranost, vidljiva potkožna krvarenja i smrt. Svinjogojci još pamte danak koji su platili klasičnoj svinjskoj kugi što je iskorijenjena prije 6 - 7 godina, piše Glas Slavonije. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da ASK, iako oboljele svinje pokazuju slične simptome, nije klasična svinjska kuga.

Pravo na odštetu

- ASK je vrlo zarazna bolest, pojavljuje se također kod divljih i domaćih svinja, izazivajući golemu ekonomsku štetu. Jedna je od najopasnijih bolesti u svinjogojstvu. Ako se pravodobno ne suzbije, ASK ima ozbiljne sociološko-ekonomske posljedice na ugrožena gospodarstva, ali i poljoprivredu države gdje se pojavi. Ima izuzetno visoku smrtnost, najčešće oboli 100 % životinja i sve ugibaju. Cjepivo ne postoji i bolest je nemoguće liječiti, a sve oboljele/uginule svinje moraju se neškodljivo uništiti. Vlasnik ima pravo na odštetu, no ponovno uvođenje svinja na gospodarstva dopušteno je tek po isteku 40 dana od završetka čišćenja, dezinfekcije i prema potrebi dezinsekcije na gospodarstvu - ističu u Ministarstvu.

U Europu je ASK ušao 2007., a sada je, najbliže nama, stigao i u Rumunjsku. Dosad je “pregazio” Gruziju, Rusiju, Ukrajinu, zemlje Baltika, došao do Poljske, Češke… U nas te kod susjeda, Srbije i Mađarske, službeno ga nema, no pod povećalom je veliki problem sve nekontroliranijeg prirasta divljih svinja koje su kliconoša u prijenosu na domaći uzgoj za koji je smrtonosan.

- U RH za sada bolest nije evidentirana, a nadamo se i činimo sve da tako ostane i dalje. Povoljna okolnost je i što bolesti službeno još nema ni u jednoj susjednoj nam zemlji, Mađarskoj, Srbiji, te CG i BiH - ističu u Ministarstvu.

Poremećaj tržišta

- Ekonomske štete su najviše razine jer u slučaju pojave bolesti sve zaražene životinje moraju biti eutanazirane te slijedi zabrana trgovine, prometa svinja. Što se nas interno tiče – najviše bi patili izvoznici svinjskog mesa, no problem je i s prerađevinama. Ne zaboravimo i to da smo veliki uvoznici svinjetine. Mi, uzgajivači, strahujemo od daljnjeg širenja bolesti i njezine eventualne prijetnje Hrvatskoj pa treba poduzeti sve zoo-sanitarne mjere da se to ne dogodi - kaže predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo.

Dogodi li se najcrnji scenarij, ASK bi domaći uzgoj zatekao u trenutku kada on ima 100.000 krmača.

– Bojim se da bi taj ionako slabašan broj bio desetkovan - ocjenjuje Jančo.

U Croatiastočaru posljedice ovakvih bolesti gledaju, kada su u pitanju zemlje EU-a, kroz poremećaj tržišta zbog ograničenja, zabrane prometa.

– Poljaci su zbog tih tržišnih poremećaja tražili pomoć u naknadi štete od Europskog fonda za suzbijanje stočnih zaraza i znamo da su im sredstva odobrena. Bitno je poslati poruku da treba voditi monitoring divljih svinja, a domaći uzgoj, ako je na otvorenom, držati ograđen, pod nadzorom, i tako na minimum svesti opasnost doticaja domaće populacije s divljom, što smo i sugerirali Upravi za veterinarstvo - kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Prijetnja slavonskim uzgajivačima

I lovci potvrđuju sve veći problem širenja populacije divlje svinje, a točan broj joj se ne zna. U Lovačkom savezu OBŽ-a kažu da polovina ove županije ima veliki problem s divljim svinjama. – Mjere pojačanog odstrjela te divljači postoje već 2-3 godine, no širenje te populacije zasad je teško spriječiti, pa se ide na to da se divlja svinja tretira kao štetočinja - kaže predsjednik LS-a OBŽ-a Zlatko Stolnik. Problem se “zakotrljao” još za Domovinskog rata. – Tada su se pomiješale domaće i divlje svinje. Prije su se divlje krmače prasile samo jednom godišnje, a sada i tijekom cijele godine - kaže Stolnik. Najveća su prijetnja slavonskim uzgajivačima koji svinje drže na otvorenom, u prirodnom uzgoju, upozoravaju u Ministarstvu poljoprivrede.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje