Meso s hrvatskih farmi

Dario Periškić: Brzo ćemo napraviti brend i doći na police, ali nama trebaju novci iz EU

Agrovijesti
Proizvođačka organizacija Dario Periškić Fotografija: Dubravka Petric/PIXSELL Pogledajte galeriju
Proizvođačke organizacije već više od 20 godina djeluju na prostoru zemalja Europske Unije i pokazale su se kao iznimno kvalitetno i dobro rješenje koje daje izvrsne rezultate. Vidi se to i po njihovom poslovanju i rezultatima koje ostvaruju, kaže proizvođač svinja Dario Periškić.

Desetljećima unazad za hrvatsku poljoprivredu i stočarstvo se govori kako ima neslućene potencijale te da bi s boljom organizacijom mogla bez većih problema hraniti pola Europe. Loša politika, izostanak sustavnih i dugoročnih planova pomiješanih sa nekvalitetnim kadroviranjem i još lošijim odlukama hrvatsku poljoprivredu i stočarstvo doveli su na rub opstanka.

Kada se tome doda i činjenica da se domaći poljoprivrednici moraju znatno skuplje zaduživati kod banaka onda i ne čudi da se umjesto svega što možemo dobiti i imati, poljoprivreda u Hrvatskoj iz godine u godinu suočava se sa sve većim problemima.

Polja ne daju prinose kakve mogu, farme se zatvaraju, vinogradi vade, a pri tome uvozimo i proizvode koje bi mi trebali i morali izvoziti s obzirom na potencijale koje imamo. U međuvremenu svaka od politika trudila se uvesti neke promjene zakona kako bi se stanje popravilo i krenulo na bolje, ali lutanje u domaćoj poljoprivredi se i dalje nastavlja.

U isto vrijeme poljoprivrednici ne gube nadu, nadajući se boljim danima za njih, a pri tome neki od njih izlaze i s konkretnim prijedlozima za bolje sutra.

Magistar financija s farmom
Proizvođačka organizacija Dario Periškić

Jedan od takvih je i Dario Periškić (44), magistar financija, koji kao vlasnik farme svinja kod Tordinaca, sela nedaleko od Vinkovaca, živi već godinama na relaciji Slavonija – Zagreb. On je 2012. godine, uz kredit HBOR-a, izgradio farmu svinja koja danas broji 180 krmača s pripadajućim tovilištem i zatvorenim proizvodnim ciklusom.

Kako je vrijeme odmicalo i posao se razvijao Periškić polako i sam zapada u sve veće probleme. Kada govori o tome kaže samo kako godinama već radi ispod točke pokrivanja s obzirom da cijena svinja pada,  te da mi bez pomoći države nismo konkurentni uvoznicima.

Dodatni problem predstavlja mu i činjenica nemogućnosti dolaska do poljoprivrednog zemljišta, od 200 hektara koje mu pripada po broju uvjetnih grla, već dvije godine ne može ući u posjed niti do 100 hektara zemlje koju je dobio na natječaju, a koja mu je neophodna za proizvodnju hrane. 

Upravo radi svega toga on i ekipa ljudi oko njega, jedini izlaz za hrvatsko svinjogojstvo, ali i cijelu poljoprivredu, vidi u organiziranju proizvođačkih organizacija. Uz pomoć Vukovarsko-srijemske županije I pročelnika za poljoprivredu Andrije Matića pokrenuli su priču oko osnivanja proizvođačke organizacije. 

Poslije tjedana i mjeseci priprema Hrvatska je dobila svoju prvu proizvođačku organizaciju koja je nazvana „Proizvođačka organizacija PZ Slavonski svinjogojac“.

Proizvođačka organizacija Dario Periškić

Proizvođačke organizacije nisu novi izum

-Ovo nije ništa novo niti bilo kakav izum. Proizvođačke organizacije već više od 20 godina djeluju na prostoru zemalja Europske Unije i pokazale su se kao iznimno kvalitetno i dobro rješenje koje daje izvrsne rezultate. Vidi se to i po njihovom poslovanju i rezultatima koje ostvaruju, kaže Periškić.

Ovaj hrvatski model je na neki način „preslikani“ austrijski model koji je zaživio početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. Kako rade govori i podatak da svaki dio zaklane svinje završava na drugom kraju svijeta. Uz sve to porasli su prihodi, broj svinja, zaposlenih…

To isto Periškić želi implementirati i u Hrvatskoj. Trenutno je u Proizvođačkoj organizaciji PZ Slavonski svinjogojac“ uključeno 30-tak proizvođača svinja iz tri slavonske županije (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska i Brodsko-posavska). Raspolažu s 21.000 svinja i oko 3.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Proizvođačka organizacija Dario Periškić
Širenje na cijelu Hrvatsku

Međutim, interes raste te se očekuje kako će se vrlo brzo organizacija raširiti po cijeloj Hrvatskoj. Periškić Proizvođačku organizaciju, kojoj je na čelu, plastično objašnjava kao menadžment koji organizira rad pravne osobe, u ovom slučaju poljoprivredne zadruge, okrupnjava je, organizira proizvodnju svojih članova te aktivno sudjeluje u kreiranju poljoprivredne politike.  

-PO PZ Slavonski svinjogojac je vertikalno organizirana što znači da radimo na principu od polja do stola, ističe Periškić dodajući kako je pred njima iznimno puno posla ali i da su ljudi koji ne kukaju nego su pred ministarstvo izašli s konkretnim prijedlogom koji bi trebao donijeti boljitak svinjogojcima u Hrvatskoj.

Podrška županije

Od Vukovarsko srijemske županije i pročelnika Andrija Matića imaju puno podršku ali sada je red da ih podrži i Ministarstvo poljoprivrede na način da odrade određene pripremne radnje koje bi u konačnici proizvođačima omogućili da postanu konkurentni na tržištu.

To je prije svega dobra organizacija i kontinuirana potpora od strane države ali i da se uvede pravilnik jedno uvjetno grlo-jedan hektar.

Tu su i do sada neostvareni poticaju koji svinjogojci u drugim zemljama članicama EU imaju poput onih za zbrinjavanje gnojivke za biotoplinska postrojenja, dobrobiti životinja i sl. No zbog vrlo plitkog tržišta i neorganiziranosti i nekonkurentnosti na osnovnom nivou primarne proizvodnje neophodna je i podrška politike, odnosno, države.

-To je najmanje što mogu napraviti jer drugačije ne možemo naprijed. Sve ostalo je dalje na nama, a mi garantiramo da bi za nekoliko godina svinjogojska proizvodnja u Hrvatskoj bila na znatno višoj i kvalitetnijoj razini. Garantiramo osjetno povećanje broja svinja, angažiranje trenutno zatvorenih farmi, stvaranje novih proizvoda, nove zaposlene…, tvrdi Periškić.

Čekaju novce iz EU fondova

Proizvođačka organizacija Dario Periškić

Uz potpore ministarstva u isčekivanju su i 500.000 eura bespovratnih sredstava iz fondova EU u periodu od 5 godina (100.000 € godišnje)  koji će biti iskorišteni za realizaciju prve faze projekta koji bi meso slavonskih svinja kao prepoznatljivi brand trebali dovesti na police hrvatskih prodavaonica. 

Ta sredstva su dovoljna samo da se trasira put i pokaže da se može udruživanjem doći do polica velikih lanaca. Za sve dalje će se sami boriti na tržištu. Već imaju dogovor s jednim od trgovačkih lanaca gdje bi se brendirano meso njihove Proizvođačke organizacije prodavalo.  

-Kada bi danas ministarstvo odradilo svoj dio i mi dobili ta sredstva za nekoliko mjeseci naši proizvodi bi se našli na policama. Vrlo brzo bi se vidjeli rezultati rada organizacije i da sve to što pričamo nije prazna priča. To je samo prva faza projekta koji bi mogao postati novi početak svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj, ističe Periškić.

Da bi ona mogla biti realizirana angažirati će i uslužnu klaonicu gdje bi se radio rasjek i odatle pozicije mesa odlazile u shopping centar, a samim time dalje po cijeloj Hrvatskoj na stolove građana. Glavni proizvodi bi bili pozicije svježeg mesa, polutrajni i trajni domaći proizvodi, butovi za proizvođače pršuta. Druga faza projekta je širenje palete proizvoda te stvaranje prepoznatljivog hrvatskog branda. U daljim planovima razmišlja se i o vlastitoj klaonici, rasjekaoni, pakirnicama…

-To zvuči možda sve jednostavno i lako ali niti najmanje jeste. Da bi u tome uspjeli moramo mijenjati i genetiku svinja koje uzgajamo. Drugim riječima morat ćemo se svi pridržavati nekih pravila jer drugačije ne ide. Samo tako možemo postati prepoznatljivi ne samo u Hrvatskoj nego i šire, kaže Periškić.

Specijalizacija proizvodnje

Proizvođačka organizacija Dario Periškić

Plan je da članovi zadruge uzgajaju jednu, dvije, maksimalno tri vrste svinja, a ne kao do sada da ih imamo bezbroj. Ne treba niti govoriti kako su prasci vrlo često opraseni izvan Hrvatske tako da zapravo niti ne znamo što jedemo. Cilj im je da proizvodimo meso hrvatskih farmi, pod oznakom HPA.

Samo na ovakav način kupac će moći kupiti velike količine iste vrste i da pri tome znati da se radi o svinjama koje su sve oprasene u Hrvatskoj i da su se hranile s proizvodima s hrvatskih polja i krajnji potoršač biti siguran da je kupio meso s hrvatskih farmi.

Sada je situacija takva da kada bi kupac i htio kupiti veći broj prasaca da bi dobio svinje različite genetike jer ona nije usklađena niti jedinstvena. Sve to rezultira i cijenom koja plaća jer kada postoji genetska neusklađenost kupac je taj koji može uvjetovati puno toga, a prije svega cijenu.

-Kao pojedinci mi smo svi premaleni da napravimo neki veći posao. Mi možemo preživljavati i raditi 24 sata dnevno kako bi pokrili troškove i nekako platili prispjele račune. Živi se od danas do sutra pri čemu nema mjesta nekim ozbiljnim poslovnim planovima. Za ozbiljan posao pojedinačno smo premaleni i nemamo snagu. Nitko od nas sam sa svojim kapacitetima koje imamo na farmama ne može napuniti jedan kamion prasca ili izaći na police nekog ozbiljnog shopping centra ali zajedno možemo. Zajednički drugačije rješavamo i pitanje hrane kao i sva druga pitanja koja se pojavljuju, kaže Periškić.   

Sve to su odavno shvatili u Njemačkoj, Austriji, od nedavno u Mađarskoj i Češkoj gdje su kroz proizvođačke organizacije i pomoć države preporodili svoju svinjogojsku proizvodnju.

Mađari skočili na 5 milijuna komada

Takav način rada rezultirao je da godišnja proizvodnja svinja u Mađarskoj kroz samo nekoliko godina s 800.000 skoči na 5 milijuna komada godišnje. U Hrvatskoj se trenutno godišnje proizvodi oko 700.000 tovljenika 120 kg za meso na panju, dok godišnje potrebe procjenjuju se na oko 2,1 milijun komada. Prema podacima proizvođača prije rata u Hrvatskoj se godišnje hranilo 400.000 krmača, a sada oko 125.000 od čega najveći dio 100.000 komada se proizvodi na OPG-ima gdje se uzgaja od jedne do deset komada svinja.

-Ustrojavanje Proizvodnih organizacija je jedini način ne samo opstanka svinjogojske proizvodnje nego cijele poljoprivrede. PO organizacije su jedine koje mogu uz pomoć politike ponuditi riješenje na sve probleme u poljoprivredi u RH. Vertikalno organizirana proizvođačka organizacija (od polja do stola) je jedina koji donosi mogućnost opstanka i napretka.

Tako razmišljaju i drugi proizvođači. Nadam se kako će sve ovo ubrzo shvatiti i u ministarstvu i krenuti s realizacijom svega ovoga jer će svima biti bolje. U suprotnom od hrvatske poljoprivrede neće biti ništa ili će ostati jako malo, zaključio je Periškić

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje