Zemljišnja politika EU

EK donijela smjernice za prodaju poljoprivrednog zemljišta

Agrovijesti
Zemljište, polje Fotografija: Pixabay
Članice EU imaju pravo ograničiti prodaju poljoprivrednog zemljišta kako bi sačuvale zajednice poljoprivrednika i poticale održivu poljoprivredu. Međutim, sve mora biti sukladno propisima EU, posebno onim koji se odnose na slobodno kretanje kapitala.

Europska komisija je 12. listopada objavila smjernice koje trebaju pomoći članicama da zaštite poljoprivredno zemljište od prijetnji poput prekomjernih špekulacija sa cijenama ili vlasničke koncentracije.

Članice EU imaju pravo ograničiti prodaju poljoprivrednog zemljišta kako bi sačuvale zajednice poljoprivrednika i poticale održivu poljoprivredu. Međutim, sve mora biti sukladno propisima EU, posebno onim koji se odnose na slobodno kretanje kapitala.

Komisija je, kako je podsjetila, 2015. pokrenula procedure protiv članica koje su diskriminirale investitore iz drugih zemalja EU i uvodile neproporcionalna ograničenja za prekogranične investicije.

U novom dokumentu Komisija je članicama dala smjernice šta mogu napraviti da reguliraju prodaju poljoprivrednog zemljišta na temelju sudske prakse Suda pravde EU.

Komisija je objasnila kako su članice kompetentne da odluče o mjerama kontrole prodaje poljoprivrednog zemljišta.

Kao što je pojasnio Sud pravde EU, neka ograničenja mogu biti prihvatljiva pod određenim uvjetima npr. prethodna dozvola nacionalnih vlada za akviziciju zemlje, ograničenje površine koja se kupuje, državna intervencija u sektoru cijena. 

Među prihvatljivim je i pravo na "prvenstvo u kupovini" koje omogućava određenim kategorijama kupaca da kupe poljoprivredno zemljište prije nego što se proda drugom. To pravo mogli bi imati kupci iz redova farmera koji rentiraju zemlju koju obrađuju, susjedi, suvlasnici i država.

Međutim, zakoni EU ne dozvoljavaju diskriminatorne restrikcije poput zahtjevanja prijave boravka kao preduvjeta za preuzimanje zemlje.

Protiv zakona su i neproprcionalna ograničenja na prekogranična ulaganja. Takvim će se smatrati obveza da kupac sam obrađuje zemlju, zabrana kupovine kompanijama ili traženje kvalifikacije za poljoprivredu kao preduvjet. 

Komisija je smjernicama odgovorila na poziv Europskog parlamenta iz ožujka. Parlament je tražio od EK da donese jasan i sveobuhvatan set kriterija za reguliranje tržišta zemljišta kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve u skladu sa pravilima EU.

Poljoprivredno zemljište je oskudno i predstavlja posebnu imovinu koja zahtjeva isto tako posebnu zaštitu. Stoga neke članice EU uvode ograničenja na kupnju.

Istodobno su strane investicije značajan izvor kapitala, tehnologije i znanja i mogu unaprijediti produktivnost u poljoprivredi i pristup financiranju lokalnom biznisu, obrazložila je EK i istakla da su propisi EU o slobodnom kretanju kapitala ključni za prekogranična ulaganja.

U svibnju Europska komisija je tražila od Bugarske, Mađarske, Letonije, Litve i Slovačke da se usklade sa propisima EU o prodaji poljoprivredne zemlje. Naime, neke odredbe zakona tih članica koje su ograničavale pojedincima i kompanijama iz EU kupovinu zemlje bile su diskriminirajuće ili pretjerano restriktivne.

Ti zakoni usvojeni su nakon što je isteklo prijelazno razdoblje od slobodne kupovine oranica koje su neke zemlje dobile kada su ulazile u EU.

Europski parlament napravio je detaljno istraživanje izazova s kojima se članice EU suočavaju na njhovim tržištima poljoprivrednog zemljišta. Strahovi se posebno odnose na povećanu koncentraciju zemljišta ili preveliko špekuliranje cijenama zemlje.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje