Čak 23 posto korisnika HBOR-ovih kredita su poljoprivrednici

HBOR: Snizili smo kamate, produžili rok otplate, a sad kreću i novi financijski instrumenti

Agrovijesti
Marina Jurašin, HBOR voditeljica Odjela za srednja poduzeća Fotografija: Marko Lukunić/PIXSELL
"Krajem 2017. godine predstavljene su nove mjere HBOR-a s ciljem povećanja ulaganja u poljoprivredu i dinamike povlačenja sredstava iz EU poljoprivrednih i ribarskih fondova. Jedna od najvažnijih mjera je smanjenje kamata. Po Programu kreditiranja EU projekti ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice, osnovne kamatne stope snižene su sa 2,4 na 1,7 posto godišnje za kredite s rokom otplate do 10 godina, a za kredite s duljim rokom otplate snižene su i sa 2,7 na 1,9 posto", kaže Marina Jurašin, voditeljica Odjela za srednja poduzeća HBOR-a.

Značajan dio aktivnosti HBOR-a usmjeren je na razvoj poljoprivrede o čemu svjedoči činjenica da je banka od svog osnutka do kraja prošle godine za primarnu poljoprivredu - uzgoj usjeva, podizanje nasada, izgradnja i opremanje farmi - odobrila 7,4 milijarde kuna za ukupno 9.111 korisnika.

Drugim riječima, 23 posto korisnika HBOR-ovih kredita su poljoprivrednici. Financiranje poljoprivrede moguće je u okviru više programa kreditiranja, a postoje i specijalizirani programi namijenjeni isključivo za investicije u poljoprivredi ili obrtna sredstva potrebna za financiranje poljoprivrednih aktivnosti.

Marina Jurašin, HBOR voditeljica Odjela za srednja poduzeća

"Krajem 2017. godine predstavljene su nove mjere HBOR-a s ciljem povećanja ulaganja u poljoprivredu i dinamike povlačenja sredstava iz EU poljoprivrednih i ribarskih fondova. Jedna od najvažnijih mjera je smanjenje kamata. Po Programu kreditiranja EU projekti ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice, osnovne kamatne stope snižene su sa 2,4 na 1,7 posto godišnje za kredite s rokom otplate do 10 godina, a za kredite s duljim rokom otplate snižene su i sa 2,7 na 1,9 posto", kaže Marina Jurašin, voditeljica Odjela za srednja poduzeća HBOR-a. 

Osim niskih kamatnih stopa, u HBOR-u bitnim ističu i duge rokove otplate i počeka koji su prilagođeni upravo procesu poljoprivredne proizvodnje. Nadalje, kod kreditiranja investicijskih projekata kamatna stopa za krajnjeg korisnika ovisi i o području ulaganja te postojećoj tržišnoj konkurentnosti i uspješnosti korisnika te iznosi 2 ili 3 posto godišnje. A kod projekata koji se sufinanciraju EU fondovima kamatna stopa ovisi o financijskim pokazateljima poduzetnika te ponuđenim instrumentima osiguranja i kreće se od 1,7 posto godišnje.

Usvojene su i izmjene ostalih programa kreditiranja HBOR-a koji se tiču poljoprivrede, a poljoprivrednike će posebno zanimati činjenica da su i OPG-i prihvaćeni kao korisnici kredita. Naša sugovornica kaže da će HBOR biti uključen i u provedbu Financijskih instrumenata iz EU fondova za Ruralni razvoj koje će HBOR provoditi putem poslovnih banaka. Na taj način će se generirati ukupni kreditni potencijal u iznosu od 60 milijuna eura, od čega će polovica, dakle 30 milijuna eura biti iz EU fondova.

Radi se o izrazito povoljnim dugoročnim kreditima u okviru kojih će se moći financirati djelatnosti u okviru Mjera 4.2., 6.4. i 8.6 Programa ruralnog razvoja. Očekujemo da će ovi krediti biti dostupni korisnicima krajem 2018. godine, te intenzivno surađujemo s Ministarstvom poljoprivrede na razvoju ovih financijskih instrumenata koji su novost na tržištu, dodaje Jurašin. 

Marina Jurašin, HBOR voditeljica Odjela za srednja poduzeća
U HBOR-u je najviše kredita plasirano za potrebe poljoprivrednika u okviru programa kreditiranja namijenjenih za investicije - Poljoprivreda i ujednačen razvoj te Gospodarstvo, dok su značajna sredstva od strane HBOR-a plasirana i u okviru programa kreditiranja koji su isključivo namijenjeni za obrtna sredstva – Pripremu poljoprivredne proizvodnje i Pripremu izvoza te se i taj način poljoprivrednim proizvođačima omogućila veća konkurentnost i povoljni uvjeti kreditiranja.

HBOR se još od 2006. godine uključio u financijsko praćenje korisnika EU projekata iz predpristupnih fondova, s posebnim kreditnim programom (SAPARD), što je kasnije nastavljeno i kroz IPARD program, uz iznimno povoljne uvjete, uz kamatnu stopu od 1 ili 2 posto godišnje. Tako je putem kreditnih programa HBOR-a financirano ukupno 469 projekata u ukupnom iznosu od gotovo 2 milijarde kuna, što znači da je putem HBOR financirano 70 posto projekata koji su ostvarili pravo na IPARD sredstva.

Uz već spomenuti program kreditiranja za projekte u okviru Mjera ruralnog razvoja, gdje HBOR financijski prati projekte koji su prijavljeni na Natječaje za dobivanje bespovratnih EU sredstava uz niže kamatne stope od ostalih programa HBOR-a, intenzivno se radi i na financijskim instrumentima. U okviru programa kreditiranja ruralnog razvoja, do sada je HBOR financirao ukupno 73 projekta u ukupnom iznosu od 548,6 milijuna kuna, od čega se za primarnu poljoprivredu odnosi 36 projekata čiji iznos odobrenja iznosi 185 milijuna kuna.

U HBOR-u ističu kako se u okviru navedenog programa kreditiranja mogu financirati i prihvatljiva i neprihvatljiva ulaganja kao i obrtna sredstva potrebna za realizaciju projekta. Sredstva granta mogu se koristiti za umanjenje glavnice kredita, a mogu predstavljati i vlastito učešće ako korisnik kredita ne raspolaže vlastitim učešćem. Također, moguće je izdavanje bankarskog jamstva za povrat predujma za one korisnike koji su predvidjeli isplatu granta putem predujma.

U HBOR-u kontinuirano prate i „osluškuju“ potrebe tržišta i poljoprivrednika te nastoje odgovoriti potrebama poljoprivrednika. Što poljoprivrednici još mogu očekivati od HBOR-a?

Banka je trenutno u postupku pojednostavljenja podnošenja zahtjeva za kredit i ubrzavanja procesa odobrenja kredita vezanih uz EU projekte u poljoprivredi u suradnji s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Naime, većina dokumentacije koja se dostavlja Agenciji potrebna je i HBOR-u pa se iznalazi rješenje za smanjenje administriranja za klijente, najavljuje Marina Jurašin, HBOR voditeljica Odjela za srednja poduzeća.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje