Phil Hogan, povjerenik EK za poljoprivredu i ruralni razvoj

Hrvatskoj puno veće diskrecijsko pravo u odlučivanju o podjeli novca za agrar

Agrovijesti
Phil Hogan Fotografija: Pixabay
Još uvijek ne znamo kakve će posljedice Brexit imati na proračun za ZPP, štoviše, to otvara i nove izazove koji će morati biti financirani

Poticanje pametnog i održivog poljoprivrednog sektora, briga o okolišu i klimatskim promjenama te jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja samo su neki od naglasaka dugoočekivanog prijedloga programa nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU “Budućnost hrane i poljoprivrede”, koji je ovih dana u Bruxellesu predstavio povjerenik EK za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan. Prema novom prijedlogu, države članice imat će veću autonomiju pri odabiru kako će i u što će ulagati sredstva koja su im namijenjena u sklopu ZPP-a, a prioritet su i mladi poljoprivrednici za koje je već u proračunu za 2018. osigurano dodatnih 34 milijuna eura. Što će novi ZPP donijeti Hrvatskoj, kako će se Brexit odraziti na buduće potpore u poljoprivredi, ruski embargo na poljoprivredno-prehrambene proizvode iz EU..., pitanja su o kojima razgovaramo s povjerenikom Hoganom.

Hrvatska je u EU ušla 2013., u godini zadnje reforme Zajedničke poljoprivredne politike. Što će se promijeniti s novim ZPP-om?

Za početak će se pojednostavniti procedure. Hrvatske vlasti imat će puno veće diskrecijsko pravo u odlučivanju o tome koje bi određene mjere hrvatski poljoprivrednici trebali primijeniti kako bi se ispunili ciljevi ZPP-a postavljeni u EU. Poljoprivredni i klimatski uvjeti u Hrvatskoj vrlo su različiti od onih u mojoj Irskoj. Zato treba prekinuti s primjenom pristupa “jedna veličina za sve” i omogućiti državama članicama da same odlučuju o najprikladnijim mjerama. Primjerice, ovo je bilo teško ljeto za hrvatske poljoprivrednike s obzirom na vrlo visoke temperature. No iako smo mogli pomoći Hrvatskoj isplatom avansnih sredstva i fleksibilnijom primjenom nekih pravila, potrebno je puno više kako bi se poljoprivrednici nosili s ekstremnim vremenskim pojavama koje su sve češće zbog klimatskih promjena.

Koji su glavni prioriteti budućeg ZPP-a?

Ovisna o funkcionalnim ekosustavima i podložna klimi, poljoprivreda je s jedne strane na udaru tih promjena, a s druge i nositelj biološke raznolikosti u korist planeta. Stoga su zaštita okoliša i mjere zbog klimatskih promjena glavni prioriteti budućeg ZPP-a, kao i osiguranje života u ruralnim područjima te ulaganje u znanje, inovacije i tehnologije koji mogu imati važnu ulogu u postizanju tog cilja. Budući ZPP bit će usmjeren i na postizanje rezultata, dobivanje “vrijednosti za novac”, s obzirom na to da je ZPP ekonomska, ekološka, socijalna i temeljna politika EU. Ona znatno pridonosi i nizu drugih politika poput kohezijske, a prioritet je i politika Junckerove komisije koja se odnosi na jačanje radnih mjesta, rasta i ulaganja, iskorištavanje potencijala energetske unije, kružnoga gospodarstva i bioekonomije, istraživanje i inovacije na farmi, potpuno povezivanje poljoprivrednika s digitalnom ekonomijom te pridonosi dnevnom redu Komisije o migraciji.

Ovih je dana donesen i Omnibus, uredba važna za reformu ZPP-a, koja među ostalim govori kako će se 75% polica osiguranja farmera sufinancirati iz Programa ruralnog razvoja. Je li točno da će se povećati prag isplate šteta za elementarne nepogode s 20 na 30%?

Preliminarni dogovor između EK, EP-a i Vijeća o poljoprivrednim odredbama prijedloga Omnibusa doista osigurava povećanje stope potpora za alate za upravljanje rizicima, uključujući i osiguranja, od 65% do 70% (u slučaju osiguranja, kao postotak dospjele premije), čime će se minimalni prag gubitka farmera sniziti s 30 na 20% prosječne godišnje proizvodnje. U očekivanju smo konačnog dogovora kako bi uredbe stupile na snagu 1. siječnja 2018. i hrvatski poljoprivrednici mogli imati koristi od širokog spektra pojednostavnjenja uključenih u taj sporazum.

Phil Hogan

Što će članicama po pitanju ZPP-a donijeti Brexit? Kad Velika Britanija iziđe iz EU, hoće li to značiti i manje novca za potpore u poljoprivredi s obzirom na to da su Britanci najviše uplaćivali u proračun?

Prerano je spekulirati o financiranju budućeg ZPP-a. Još ne znamo kakve će posljedice Brexit imati na proračun. Štoviše, to otvara i nove izazove koji će morati biti financirani tako da će se sva pitanja povezana s tim morati razmotriti u kontekstu pregovora o sljedećem MFF-u koji će se održati 2018.

Razmišlja li se o ukidanju embarga Rusiji? Koliko je EU dosad uspio kompenzirati neizlazak europskih proizvoda na rusko tržište i obrnuto?

EU embargo na izvoz u Rusiju povezan je sa situacijom na Krimu i vjerojatno će ostati dok se ne pronađe zadovoljavajuće rješenje. Poljoprivredno-prehrambeni sektor EU u većini slučajeva uspješno se nosi s embargom u nalaženju alternativnih izvoznih tržišta. I Unija je pomogla izvoznicima da pronađu nova tržišta s pomoću različitih mjera poput diplomatskih inicijativa na potencijalnim izvoznim tržištima – među kojima su najnovija Saudijska Arabija i Iran – i naravno, s pomoću pregovora o novim trgovinskim sporazumima poput onih s Kanadom. Odmah nakon ruske zabrane pozabavili smo se rješavanjem problema izvoznika, posebice o ključnim tržištima za voće i povrće.

Što se pak poduzima o problemu dampinga proizvoda u trgovačkim lancima koji proizvode domaćih farmera stavljaju u neravnopravan položaj? Kako ih zaštititi?

S nepoštenim trgovačkim praksama bavit ćemo se sustavnije u idućem razdoblju. Upravo smo završili javnu raspravu o stanju u opskrbnim lancima hranom kako bismo utvrdili trebaju li se poduzeti mjere i u kojim područjima, a trenutačno smo u fazi procjene utjecaja mogućeg zakonodavnog okvira koje ćemo rezultate dobiti u prvoj polovici 2018. Prerano je komentirati opseg ove inicijative, ali nepoštena trgovačka praksa svakako je dio nje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje