DW priča dana

Kamo s božićnim drvcima?

Agrovijesti
Kamo s božićnim drvcima? Fotografija: Deutsche Welle Pogledajte galeriju
U Njemačkoj se za Božić prema procjenama okiti oko 30 milijuna drvaca. Sad s njima pune ruke posla imaju komunalna poduzeća, vatrogasci, a ponegdje i izviđači. Što čine s njima?

Ukrašavanjem stanova božićnim drvcima nastaje i puno otpada. Osobito sad, dva tjedna nakon Božića, kad su deseci milijuna jela i smreka obavili svoj posao i kad im sve više opadaju iglice pa ih se više ne želi držati u stanu. Prema procjenama Saveza njemačke drvne industrije samo u Bavarskoj je prodano oko 4,6 milijuna božićnih drvaca i sad ih treba ukloniti. U Münchenu i Nürnbergu komunalna poduzeća računaju s brdima božićnih drvaca, u svakom gradu po oko 200 tona. Ali, troškovi njihovog uklanjanja su ipak maleni za općinske blagajne. Prema navodima voditelja odjela za gospodarenje otpadom grada Nürnberga Gerharda Bockea oni će svakog stanovnika stajati oko 14 eurocenti. Komunalno poduzeće u Münchenu računa da uklanjanje svake tone božićnih drvaca stoji do 50 eura.

U Sjevernom Porajnju i Vestfaliji u brojnim općinama drvca ne skupljaju poduzeća za odvoz otpada nego vatrogasci ili socijalne organizacije - koje za to dobiju mali novčani dar i tako malo popunjavaju blagajnu svoga društva. "Ova tradicija se tijekom godina sve više etablirala", vatrogasac iz Münstera Andreas Topp. Vatrogasci u gradiću Ahlenu skupljanje božićnih drvaca vide kao vježbu, "jer vatrogasci moraju jednom u godini s velikim vozilima ući u svaku ulicu", kaže voditelj vatrogasne službe Walter Wolf.

Građevinski materijal, ogrjev, gnojivo

U brojnim seoskim općinama u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji u skupljanju božićnih drvaca sudjeluju izviđači. "Drvca djelomice odvozimo do komunalnih poduzeća, a djelomice ih čuvamo za naše uskrsne krijesove ili logorske vatre", kaže Tobias Regesch iz Njemačkog izviđačkog društva St. Georg (DPSG). Od novčanih darova koje za to dobiju izviđači često financiraju svoja ljetna logorovanja.

Najviše božićnih drvaca u Njemačkoj bude usitnjeno i dalje upotrijebljeno u drvnoj industriji za proizvodnju građevinskog materijala ili za ogrjev, ili pak kompostirano. Grad Speyer na jugozapadu Njemačke čini oboje. Grane i iglice se kompostiraju, a deblje drvo se usitnjava i od njega se u drvnoj industriji prave presane drvene ploče ili ogrjev. U Koblenzu građani mogu u komunalnom poduzeću kupiti kompostirano gnojivo, u kojem je možda završilo i vlastito božićno drvce.

Poslastica ili igračke za životinje

Kamo s božićnim drvcima?

Božićna drvca koja nisu došla u dodir sa svijećama i nakitom često završavaju u zoološkim vrtovima - kao hrana za slonove ili kao igračke za druge životinje. "To, istina, ni slonovima nije neka poslastica, ali ga ipak jedu", kaže jedan glasnogovornik Wilhelme, zoološko-botaničkog vrta u Stuttgartu. Debelokošcima je dobra zabava usitnjavanje jele. Nekim drugim životinjama, kao primjerice lavovima, tigrovima i drugim mačkama, zanimljiv je miris crnogoričnog drveća.

Pred životinje ne dospijevaju drvca na kojima ima ostataka nakita

Kamo s božićnim drvcima?

U zoološkom vrtu Hellabrunn u Münchenu božićnim drvcima kao igračkama mugu se veseliti i majmuni, a u frankfurtskom zoološkom vrtu se drvcima zabavljaju nosorozi: "Oni se zabavljaju prenoseći drvca po svom ograđenom prostoru", kaže jedna glasnogovornica.

Posljednja varijanta je korištenje drvaca za dekoraciju - primjerice u kavezima za ptice, kažu u Stuttgartu. Ali, do životinja ne dolaze drvca na kojima još ima ostataka nakita. "Ne želimo da životinje pojedu ostatke ukrasa i nakita. To bi bilo previše opasno", naglašava Stefanie Heeke iz zoološkog vrta Allwetterzoo u Münsteru.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje