Okrugli stol: Osiguranja u poljoprivredi

Klima se mijenja - sad je važno sve više osiguravati usjeve i proizvodnju

Agrovijesti
Okrugli stol Osiguranja u poljoprivredi Fotografija: Igor Kralj/PIXSELL Pogledajte galeriju
Na okruglom stolu u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i portala Agrobiz.hr istaknuto je kako je zbog sve izraženijih klimatskih promjena potrebno podići razinu osiguranja u poljoprivredi koja je sada tek 4 posto. Od iduće godine poljoprivrednici će lakše dolaziti do potpora iz EU fondova za osiguranja.

Poljoprivrednici još uvijek slabo osiguravaju svoje usjeve i proizvodnju iako su mogućnosti korištenja potpora iz EU fondova sve veće. Razlog za nisku razinu osiguranja leži u činjenica da osiguravajuća društva još uvijek ne prepoznaju i priznaju brojne popratne štete koje u proizvodnji sve više uzrokuju mrazevi, poplave, tuče, te velike količine padalina, kao i komplicirane procedure podnošenj zahtjeva za potpore.

Klimatske promjene

Od iduće godine, novi Pravilnici koji su u pripremi, trebali bi potaknutu veću razinu osiguranja jer će uvjeti koje poljoprivrednici moraju ispuniti biti jednostavniji. Zaključak je to okruglog stola „Osiguranja u poljoprivredi“ koji su organizirali Večernji list i portal Agrobiz.hr. O tome kako potaknuti poljoprivrednike da što više osiguravaju svoju proizvodnju te tako pokušaju spriječiti štete koje nastaju kao posljedica klimatskih promjena razgovarali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, udruga proizvođača, mladih poljoprivrednika, te realnog sektora.

Okrugli stol Osiguranja u poljoprivredi

˝Od 180.000 subjekata koji se bave poljoprivredom, samo četiri posto osigurava svoju proizvodnju. Razina osiguranja bila je veća kada su se police osiguranja financirale iz nacionalnog proračuna, a sada se potpore za osiguranja dobivaju kroz mjere ruralnog razvoja točnije mjeru 17. U 2016. je podneseno 2359 zahtjeva za potpore u vrijednosti od 31 milijun kuna, a odobreno je 20 milijuna kuna, kazala je Marija Vučković državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede. Razlozi za nisku razinu osiguranja u poljoprivredi su višestruki. Ponajprije su to komplicirane procedure, no izmjenama pravilnika nastojimo to promjeniti i brojku osiguranih povećati. Vjerujem da će privlačnost korištenja mjere 17.1 biti kroz iduće godine daleko veća i da možemo doći do dvoznamenkaste brojke˝, kazala je Vučković.

Okrugli stol Osiguranja u poljoprivredi
Mladen Jakopović, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore tvrdi kako su ranije mnogi poljoprivrednici više osiguravali proizvodnju. ˝Prisutna su dva ključna problema. Oni koji mogu koristiti mjeru 17, ne mogu koristiti i mjeru 5, a drugi problem je što kada i dođe do štete osiguravatelj je istovremeno i procjenitelj štete na usjevima. Standardizacija procjene šteta te pojednostavljenje procedura prijave za potpore su ključni da bi poljoprivrednici koristili osiguranja. Mi bi u HPK bili sretni kada bismo došli do pola milijuna hektara koji su osigurani˝, objašnjava Jakopović.

Novi pravilnik u veljači

Vučković ističe kako je ključno standardizirati police i predstaviti ih tako da poljoprivrednici točno znaju što mogu očekivati kad uzmu neko osiguranje. Najavila je da se novi pravilnik za Mjeru 17 može očekivati već u veljači 2018, a u njemu će biti brojne promjene koje će olakšati osiguranje. „Novi pravilnik će smanjiti prag gubitka poljoprivredne proizvodnje s 30 % na 20 % te će se povećati intenzitet potpore, sa 65 % plaćene premije osiguranja na 70 %, kazala je.

˝Ministarstvo razgovara s osiguravajućim kućama, ali ne i s nama proizvođačima, a mi smo ti koji imamo probleme. Primjerice štete od mraza su zadnjih godina ogromne, a imamo ne samo štete od mraza, nego zbog njega dolazi i do, sekundarnih šteta, poput pojave štetnika primjerice potkornjaka koji uđe u nasade i uništava voćnjake˝, požalio se Željko Ledinski predsjednik kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice. Kako bi hrvatsko voćarstvo bilo efikasnije voćari moraju stvoriti preduvjete i koristiti metode zaštite koje mogu spasiti proizvodnju poput vjetrenjača ili grijača, sustava za zaštitu od mraza, tuče i sl., ističe Ledinski.

Okrugli stol Osiguranja u poljoprivredi

˝Mi u HVZ smatram kako je rješenje izrada jasne strategije kakvo voćarstvo želimo, te koliko možemo ključne investicije financirati uz pomoć države i EU fondova. Jako malo voćara danas imaju zaokruženu proizvodnju, sa svim modernim sustavima zaštite od elementarnih nepogoda, a štete u proizvodnji su sve veće. Trebaju nam sustavi navodnjavanja, mreže za zaštitu od tuče, sustavi za obranu od mraza, orošavanje, dakle sve što moderni voćnjaci u razvijenim zemljama imaju zbog čega i imaju ogromne prinose. Kod nas su zadnjih godina velike površine voćnjaka raskrčene. U mojoj općini čak 15 posto prošle godine, a i ja sam morao 1,5 ha maknuti zbog potkornjaka, kaže Ledinski te dodaje kako je stvaranje preduvjeta ključno da bi se voćari poželjeli osigurati. Mi danas osim količine moramo osiguravati i kvalitetu potencijalnog uroda, a to nije moguće. Pravilnici su često nepovoljni za proizvođače, zato je broj osiguranih nizak˝, poručuje.

Vučković napominje kako će se novim pravilnikom promijeniti i način podnošenja zahtjeva za potporu i obveza korisnika da prije podnošenja zahtjeva plati cjelokupnu premiju osiguranja. Promjenama koje će nastupiti u 2018. korisnik bi po ugovaranju osiguranja platio 30 % premije osiguranja(a ne cjelokupnu premiju) i nakon toga dostavio zahtjev za potporu u Agenciju za plaćanja, objašnjava. Najavila je kako će se produžiti i natječaj za mjeru 5 jer je u dosadašnjim natječajima bilo puno nejasnoća koje su sada otklonjene. Unatoč svim naporima ministarstva, broj ljudi koji se javlja je nedovoljan iako je alokacija velika stoga nastavljaju s animiranjem potencijalnih korisnika.

˝Ovo je već peti natječaj, a na prethodne je isplaćeno oko 1,5 milijuna kuna. Na ovom natječaju je do 20. studenoga stiglo prijava u vrijednosti 3,27 milijuna kuna, kaže, kaže Vučković.

Udruženi do jače pregovaračke pozicije

˝Vi ste ti koji osiguravajućim kućama stavljate svoje novce na stol, trebate se udružiti i imat ćete veću pregovaračku moć˝, predlaže poljoprivrednicima Tomislav Petrić, vlasnika tvrtke Corus, koja je jedna od kreatora inovativnog i nagrađivanog proizvoda „vodom protiv vode“, koji štiti od poplava. S njim se složio Jakopović te dodao kako i poljoprivrednici, te ministarstvo i osiguravajuće kuće moraju zajednički napraviti prijedloge osiguranja i novih proizvoda koji će biti povoljni za sve strane, jer se uslijed klimatskih promjena događaju velike promjene. Ključno je da se pojednostave pravila igre i da se riješi problem dvosmislenosti ugovora, smatra on.

Klimatske promjene

Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, napominje kako se mladi poljoprivrednici već 4 godine bezuspješno pokušavaju usuglasiti s osiguravajućim kućama kako bi im izašli u susret jer tek ulaze u poljoprivredu. ˝Oni vide priliku, ali da se potrude i nešto učine te da nam pomognu da lakše ulazimo u poljoprivredu i osiguramo svoje proizvodnje teško, požalio se Marinac.

Inovacija koja spašava

U borbi protiv elementarnih nepogoda treba posegnuti i za znanjem i novim inovacijama. Mi smo na tržište ponudili inovativno rješenja protiv poplava, proizvod „Vodom protiv vode“ čija prodaja sve više raste, objašnjava Petrić. Riječ je o sustavu od PVC cijevi u dužini po potrebi, koje se spajaju i pune vodom koja prijeti i tako se štiti neko područje, imovina, zemljište i dr. Za ovo rješenje dobili smo nagrade i ostvarili brojne inozemne kontakte, ističe.

˝Poljoprivrednici mogu uz našu pomoć zaštititi svoja područja od poplava i to vrlo lako. Prisjetite se da je šteta od poplava u 2014. bila gotovo 300 milijuna eura. Grad Požega je već pokazao interes za naš sustav čija je rok trajanja može biti 15-20 godina˝, ističe Petrić.

Povezivanje znanosti, tvrtki i inovacije su važne i u poljoprivredi i sve većim klimatskim promjenama. Vučković kaže kako za tu svrhu služi Mjera 16 koja nudi potpore za projekte koji obuhvaćaju partnerstva i inovacije nastale kroz suradnju znanstvenih institucija i poduzetnika.

Ovo smo ljeto održali i prve razgovore s HBOR-om te smo u kratko roku osigurali smanivanje kamatnih stopa za financiranje projekata kroz ruralni razvoj koje sad iznose ispod 2 posto, kaže Vučković.

Frane Pokrajčić, vlasnik tvrtke Majocomerce koji s Petrićem radi na sustavu obrane od poplava ističe kako se s hrvatske tvrtke mogu nositi s konkurencijom, iako mnogi ˝kradu˝njihova rješenje za zaštitu od poplava. ˝Možemo proizvesti kvalitetne cijevi i transportirati na veće udaljenosti ili pak vodu iskoristiti za svrhe u poljoprivredi, napraviti spremnike za vodu koja se može koristiti i za navodnjavanje ili pak za zaštitu od požara. Hrvatska ima pametne ljude koji znaju rješavati probleme, a država se treba povezati s malim poduzetnicima. Mi smo prisiljeni razmišljati i boriti se na tržištu zbog čega ne odustajemo, objašnjava Pokrajčić.

˝Privatni sektor je propulzivan i potrebno je da nas više koristite u pronalaženu rješenja za poljoprivredu. Ova mjera 16 je dobra inicijativa koju podržavamo, kaže Petrić.

Mladi poljoprivrednici, sve više koriste moderne tehnologije i prate što se događa u svijetu, ističe Jan Marinac. ˝Problem je financiranje, točnije ogromne kamate koje imamo u odnosu na naše kolege iz EU zbog čega kaskamo za njima. Marketing funkcionira savršeno, mladih koji ulaze u finalizaciju proizvodnje je sve više, mnogu kreću s online prodajom, neki finaliziraju i same proizvode. Svjesni su koliko je osiguranje bitno u poljoprivrednoj proizvodnji, ali uz sve probleme koje imamo teško je izdvajati i za to, poručuje Marinac. Željko Ledinski zaključuje kako voćari pozdravljaju napore ministarstva. Mi imamo puno iskustva i znanja, no bez suporta u toj proizvodnji nema napretka zato i uvozimo više od 50 posto jabuka, zaključuje Ledinski.

 

Marija Vučković, državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede

Okrugli stol Osiguranja u poljoprivredi

 

 

˝Od 180.000 subjekata koji se bave poljoprivredom, svega 4 posto je osiguran. Radimo  na izmjenama pravilnika i vjerujem da će privlačnost korištenja mjere 17.1 biti veća˝

 

 

 

 

 

Mladen Jakopović, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore

Okrugli stol Osiguranja u poljoprivredi

 

 

˝Prisutna su dva ključna problema. Oni koji mogu koristiti mjeru 17, ne mogu koristiti i mjeru 5, a drugo je to što su osiguravatelj istovremeno i procjenitelj štete. Standardizacija polica i i pojednostavljenje procedura su ključni ˝

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP AGRO)

Okrugli stol Osiguranja u poljoprivredi

 

 

 

 

˝Mladi poljoprivrednici ulažu, no problem je ipak financiranje, točnije ogromne kamate što nas sputava u investiranju i osiguravanju proizvodnje. Svjesni su koliko je osiguranje bitno u poljoprivrednoj proizvodnji.˝

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Željko Ledinski, Hrvatska voćarska zajednica

Okrugli stol Osiguranja u poljoprivredi

 

 

˝Stvaranje preduvjeta je ključno da bismo se uopće poželjeli osigurati. Danas je potrebno da osim osiguranja količine proizvodnje, možete osigurati i potencijalnu kvalitetu. Pravilnici su često nepovoljni za proizvođače, zato je broj osiguranih nizak.˝

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Frane Pokrajčić vlasnika tvrtke Majocommerce

Okrugli stol Osiguranja u poljoprivredi

 

 

˝Možemo proizvesti kvalitetne cijevi i transportirati na veće udaljenosti ili pak vodu iskoristiti za svrhe poljoprivrede, napraviti spremnike za vodu koja se može koristiti i za navodnjavanje ili pak za zaštitu od požara˝.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tomislav Petrić vlasnika tvrtke Corus

Okrugli stol Osiguranja u poljoprivredi

 

 

˝Poljoprivrednici mogu uz našu pomoć zaštititi svoja područja od poplava i to vrlo lako. Prisjetite se da je šteta od poplava u 2014. bila gotovo 300 milijuna eura. Grad Požega je već pokazala interes za naš sustav .˝

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje