Oko 100.000 hektara zemljišta u Srbiji u rukama velikih zemljoposjednika

Matijević, Kostić i Mišković drže najviše zemlje u Srbiji, a 2000 ha posjeduje i Marko Pipunić

Agrovijesti
Marko Pipunić, vlasnik tvrtke Žito d.o.o. Fotografija: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Država Srbija zemlju je prodavala po cijeni od 150 do 200 eura po hektaru, a sada je novi vlasnici procijenjuju na 20.000 evra po hektaru. Nakon prva tri srpska biznismena, Matijevića, Kostića i Miškovića, najkrupniji zemljoposjednici u Srbiji su kompanije iz Irske, Mađarske i Hrvatske.

Da među velikim zemljoposednicima u Srbiji vlada žestoka borba potvrđuje podatak da je MK grupa Miodraga Kostića kupila Viktorija grupu koja je zapala u probleme, po cijeni koja je za sad još uvek tajna, a po svemu sudeći razlog preuzimanja je napad na poziciju broj 1. među srpskim privatnim zemljoposjednicima koju u ovom trenutku suvereno drži Petar Matijević, vlasnik industrije mesa „Matijević“, piše www.danas.rs.

Svakako je da će ono čime raspolaže Viktorija grupa, čija je osnovna djelatnost trgovina i prerada uljarica, a to je suradnja sa više od 300 poljoprivrednih zadruga i 40.000 poljoprivrednika i 1.300 zaposlenih u kompanijama članicama Sojaprotein, Viktorijaoil, Viktorija logistic, Luka Bačka Palanka, Veterinarski zavod Subotica, SP laboratorija i Riboteks, i te kako ojačati poljoprivrednu imperiju Miodraga Kostića.

Ipak, kako sada stvari stoje, Petar Matijević je sa oko 35.000 hektara zemlje i dalje najveći privatni zemljoposjednik u Srbiji. Zapošljava oko 2.600 ljudi na poljoprivrednim poslovima. Kompanija kojoj je na čelu, između ostalog, posjeduje imanja „Bezdan“ i „Ravnica“ u Bajmoku, „Jednota“ u Kovačici, „Zlatica“ kod Zrenjanina. Osim toga Matijević u svom vlasništvu drži i oko 1.500 hektara obradive zemlje u Hrvatskoj.

Miodrag Kostić pak u svom posjedu ima 30.000 hektara zemlje. Poljoprivredno zemljište MK grupa ima na teritoriju općina Požega, Vršac, Kula, Bački Brestovac, Inđija i tako dalje. Ta kompanija raspolaže sa 9.000 hektara zemljišta koje navodnjava, a Kostić je zakupac oko 30 tisuća hektara zemljišta u Ukrajini.

Miroslav Mišković preko svoje kompanije Delta agrar obrađuje 14.500 hektara zemlje u Srbiji, a bavi se ratarstvom, voćarstvom, stočarstvom i ribarstvom.

Četvrtu poziciju među privatnim srpskim zemljoposjednicima drži biznismen Đorđije Nicović sa samo oko 400 hektara. On je posjedovao znatno više zemlje ali je većinu prodao, među njima i PIK „Bečej“ sa oko 2.900 hektara zemlje koje je od njega kupio Miodrag Kostić.

Među stranim kompanijama najviše zemljišta u Srbiji poseduje irska kompanija Baltic property investment limited sa 13.000 hektara zemljišta, Mađarska kompanija CBA vlasnik je oko 2.650 hektara zemlje a Žito grupa Marka Pipunića iz Osijeka u Srbiji ima oko 2.000 hektara zemljišta Ipak, sa oko 830 tisuća hektara zemlje u svom posjedu najveći zemljoposednik je i dalje država Srbija.

Agroekonomista Milan Prostran kaže za Danas da najveću odgovornost za postojanje ogromnih privatnih poljoprivrednih gospodarstava, što nije tipično za zemlje Europe i Sjeverne Amerike snosi država koja je jako jeftino prodavala hektare privatnicima.

– Poljoprivredni kombinati su prodavani jeftino. Cijena hektara se kretala od 150 do 200 eura. Koliko je to niska cijena najbolje govori to da aktuelni privatni vlasnici isti taj hektar koji je sada u njihovom vlasništvu cijene 20 tisuća eura.

Iz toga se najlakše može vidjeti po kakvoj bagatelnoj cijeni su dobili izuzetno vrijedno poljoprivredno zemljište. Kupovinom plodnog zemljišta ti privatnici su došli do kapitala i nakon toga proširivali svoje bogatstvo kupovinom prerađivačkih kapaciteta. To se i sada desilo pa je Kostić kupio Viktorija grupu koja je zapala u probleme – ističe sugovornik Danasa.

Prema njegovim riječima, ogromne obradive površine su u rukama krupnih privatnih posjednika.

– Tako velike posjede ne možete pronaći u razvijenim zemljama. Primjera radi, u SAD ćete teško naći veći posjedi od 10.000 hektara i to je uglavnom riječ o pašnjacima, a ne oranicama. Sa latifundijama koje postoje u Srbiji jedino se mogu porediti ogromne površine zemljišta u vlasništvu krupnog kapitala u nekim zemljama Južne Amerike – kaže Prostran.

Privatizacijski savjetnik Branko Pavlović ističe da ako veliki privatni zemljoposjednici ispunjavaju svoje obveze i plaćaju rentu državi u slučaju da su zakupci ne vidi ništa sporno u činjenici da posjeduju toliko zemlje.

– Problem u Srbiji nije u činjenici da postoje veliki zemljoposjednici već da postoji oko 500 tisuća hektara zemljišta u vlasništvu države koje se uopće ne obrađuje ili ne obrađuje na adekvatan način. To je mnogo veća površina pod obradivom zemljom nego ona koju posjeduju veliki zemljoposjednici i u interesu srpske poljoprivrede bi bilo da se na tom planu nešto promjeni, odnosno da ta zemlja počne da se obrađuje.

Kada je pak riječ o kupovini Viktorija grupe koja je zapela u probleme pa ju je preuzeo Kostić to je najbolji primjer da to što je EBRD uložio novac u neku firmu automatski ne znači i da je riječ o dobro osmišljenom poslu niti da je svaka investicija gdje uloži ta banka sigurna – zaključuje sugovornik.

Najveći zemljoposednici:

Matijević 35.000 hektara

Kostić 30.000 hektara

Mišković 14.500 hektara

Baltic propertiyinvestment 13.000 hektara

CBA 2.650 hektara

Žito grupa (Hrvatska) 2.000 hektara

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje