Zapošljavanje

Njemački poljoprivrednici za berbu jagoda nude satnicu 8,8 eura, stan i hranu

Agrovijesti
Berba malina Fotografija: Marijan Šušenj/PIXSELL
Očajni poljoprivrednici, kako ističu, čak su pokušali angažirati i izbjeglice i azilante, međutim problem je što većina, osim što ne zna njemački, želi živjeti u gradu s ostatkom svoje obitelji i nisu sretni kada tjedne i mjesece moraju živjeti na udaljenim farmama odvojeni od svojih.

Zbog pomanjkanja radne snage na njemačkim farmama, poljoprivredna udruženja te zemlje traže od njemačke savezne vlade da produži ugovor o dovođenju sezonaca iz BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana.

Naime, kako navode udruženja u svom dopisu Saveznom ministarstvu poljoprivrede, u Njemačkoj je trenutno na snazi poseban ugovor sa zemljama zapadnog Balkana, koji omogućava dovođenje sezonaca na njemačke farme, ali on ističe 2020. godine, zbog čega traže produženje.

Kako ističu njemački mediji, sve manje njemačkih državljana želi raditi teške poslove u poljoprivredi, zbog čega je svake godine u Njemačkoj potrebno angažirati oko 170.000 sezonskih radnika.

Prema riječima Simona Schumahera, predsjednika Udruženja proizvođača jagodičastog voća južne Njemačke, sve je teže naći Nijemce za sezonske poslove.

"Još postoji kakav-takav odaziv, međutim problem je što mnogi od njih odustanu ili ne odrade cijelu sezonu. Sve je teže pouzdati se da ćete u špicu sezone imati radnika koji će raditi", kaže Šumaher.

Za njemački "Die Welt" kaže da je to kritičnije što je posao fizički zahtjevniji:

"Znate kako je, što je čovjek fleksibilniji u glavi i snalažljiviji, lakše će danas u Njemačkoj naći neki atraktivniji posao."

On priča da su jagodičari i malinari probali sve, uključujući i povećanje satnica na 8,84 eura, koji uključuju hranu i smještaj, međutim rezultati su, kako kaže, nezadovoljavajući.

"Posao zahtijeva dosta pognutog rada, radnici moraju izdržati velike vrućine ili kišu, a uglavnom je to manuelni rad. To sve dodatno otežava pronalaženje radnike", piše "Die Welt".

Očajni poljoprivrednici, kako ističu, čak su pokušali angažirati i izbjeglice i azilante, međutim problem je što većina, osim što ne zna njemački, želi živjeti u gradu s ostatkom svoje obitelji i nisu sretni kada tjedne i mjesece moraju živjeti na udaljenim farmama odvojeni od svojih.

Njemački "Focus" navodi kako poljoprivredna udruženja žele angažirati više radnika iz zemalja koje nisu članice EU, poput BiH, Srbije ili Ukrajine, ali da im problem predstavlja što ne mogu direktno tražiti radnike, već to mora ići preko Savezne vlade Njemačke. Oni, kako kažu, žele uklanjanje barijera pri dovođenju radnika i upozoravaju da, osim manjka radne snage, problem predstavljaju sve izazovnije vremenske prilike zbog suša, grada, velikih vrućina i raznih bolesti biljaka.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu kako su izdali posebnu brošuru s informacijama kako radnici mogu pronaći posao u Njemačkoj.

Kako ističu, prvo je potrebno da zainteresirani nabave potvrdu njemačkog poslodavca da ih želi zaposliti, nakon čega Savezni zavod za zapošljavanje Njemačke provjerava da li kandidat ispunjava uvjete. Oni prvo provjeravaju da li je zanimanje na listi deficitarnih zanimanja, odnosno da li je poslodavac mogao naći Nijemca za isti posao. Ako Savezni zavod pruži suglasnost, zainteresirani radnik može krenuti u proceduru dobijanja radne vize u Veleposlanstvu Njemačke.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika RS, kaže za "Nezavisne" da bi i sam razmislio da ode na sezonski rad u Njemačku za satnicu od dvadesetak maraka.

"Nažalost, bit će nam sve teže pronaći radnike, a već nekoliko godina unazad imamo velike probleme jer ljudi idu gdje su bolje plaćeni. Ovdje u Posavini na berbu duhana, pored domaće rade snage, angažiramo sezonce iz Slavonije i FBiH. Naša duhanska proizvodnja ionako je ugrožena, a mi jednostavno nemamo računice da podižemo cijene rada", rekao je on.

Dodaje kako je ljut na bh. vladu, posebno na Savjet ministara BiH, što ne donosi mjere zaštite domaće poljoprivrede.

"Vidite kako njemačka država vodi brigu o svojoj poljoprivedi, jer pametne zemlje znaju da je proizvodnja hrane strateška grana i oni čine sve da im pomognu", zaključuje Marinković.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje