Meso hrvatskih farmi

Sabljak: Cekin piletina i Vindon puretina jedine imaju GMO free certifikat u Hrvatskoj

Agrovijesti
Stjepan Sabljak, direktor Koke Fotografija: Davor Visnjic/PIXSELL Pogledajte galeriju
Kokina Cekin piletina je prva i za sada jedina službeno certificirana kao GMO free proizvodnja, a sve prema EU regulativi i sukladno austrijskom kodeksu, tj. pravilima za jasno definiranje  GMO-free proizvodnje. Po istom principu certificirana je i naša puretina Vindon. To znači da je perad bila hranjena hranom za životinje koja ne sadrži GMO, tj. svi sastojci hrane za životinje su isključivo prirodne sirovine biljnog podrijetla na kojima nisu izvršene genske modifikacij, kaže direktor Koke Stjepan Sabljak

Sustav Vindija lider je u proizvodnji peradarskog mesa. Kolika je bila proizvodnja prošle godine, a kako se kreće ove godine? Jeste li zadovoljni s rezultatima?  

Grupa Vindija danas obuhvaća 14 poduzeća od kojih je 8 u Hrvatskoj, a 6 u zemljama regije. Zaposleno je više od 4000 radnika te se ostvaruje prosječni godišnji promet od 400 milijuna eura čime se svrstava u vodeću prehrambenu industriju u Hrvatskoj.

Vindijin asortiman danas objedinjuje više od 1000 različitih proizvoda u sedamnaest robnih marki od kojih su najpoznatije mliječni proizvodi 'z bregov, piletina Cekin i puretina Vindon.

Koka je kolijevka hrvatske peradarske proizvodnje, osnovana 1961. godine. Prekretnicu doživljava akvizicijom od strane Vindije kada ponovno dolazi do ekspanzije  razvoja čime dobiva status jedne od najznačajnije i vodeće peradarske kompanije u regiji. U Koki je danas zaposleno  1700 ljudi i u svom portfelju ima preko 430 različitih proizvoda.  

Proizvodnja Koke u 2016.g. iznosila je preko 53 milijuna kg proizvoda od mesa, a što je 2,04% više na 2015.g. i 5,74% više na 2014.g., a i dalje bilježi pozitivne trendove kretanja.

S obzirom na najnovije situacije europskog i globalnog  tržišta poslovanje je sve kompleksnije i složenije iz tog razloga možemo biti zadovoljni s rezultatima u proizvodnji i prodaji međutim pred tvrtkom je uvijek  zadatak razvojnog povećanja proizvodnje i prihoda.

Pozitivni proizvodni rezultati svakako su rezultat integrirane  peradarske proizvodnje koja uključuje objektivne analiza svih proizvodno tehnoloških pozicija koje počinju od planiranja do realizacije proizvoda na tržište. Tu je bitno započeti s odabirom prave genetike, uspostaviti zdravstvenu kontrolu u svim segmentima proizvodnje, posvetiti veliki pažnju kvaliteti svih inputa te optimalno iskoristiti potencijale tehnološko-tehničkih resursa kako bi tako pridonijeli poboljšanju rezultata kako u naturalnom tako i u financijskom smislu.

Vindija/Koka

Koje su glavne karakteristike proizvodnje peradarskog mesa u Hrvatskoj?

Peradarstvo zauzima značajno mjesto u ukupnoj stočarskoj proizvodnji te čini 12,5% vrijednosti ukupne stočarske proizvodnje u Hrvatskoj. Isto toliko tj. 12,5% čini udio peradskog mesa u ukupnoj vrijednosti stočarske proizvodnje u EU, što znači da smo u ovom trenutku izjednačeni s prosjekom proizvodnje EU. Tijekom posljednjih desetljeća proizvodnja mesa peradi u znatnom je porastu.

Glavne karakteristike proizvodnje peradarskog mesa u RH zadnjih godina mogu se očitati kroz jak pritisak konkurencije iz EU (Poljska, Italija, Mađarska, Slovenija) posebice preko proizvoda koje EU nema gdje plasirati zbog embarga prema Rusiji, što je doprinijelo vrlo velikoj deflaciji cijena finalnih stočarskih proizvoda (mesa, jaja, mlijeka).

Zadnjih godina dolazi do promjena odnosa unutar zemlja članica i tako je važno naglasiti da Poljska postaje najveća peradarska proizvodnja u EU s proizvodnjom preko 10 milijuna roditeljskih pilića i učešća proizvodnje oko 15% peradskog mesa u EU.

Jasno je da tim nivoom proizvodnje utječe na količine mesa na tržištu, a kako su bili vezani na izvoz prema Rusiji te zbog poznatog embarga veliki dio njihovog mesa našao se na tržištu Europe, a samim time i u Hrvatskoj.

Napomenuli bismo da je Poljska povukla najviše novaca iz EU fondova i imaju 40.000 ljudi u državnoj administraciji zaduženo za povlačenje  novaca iz EU fondova što je rezultiralo naglom ekspanzijom i porastom njihove poljoprivredne i prehrambene industrije.

Na sve navedeno, poslovanje se odvijalo u okvirima dugogodišnje gospodarske krize i recesije gdje je došlo do smanjenja kupovne moći potrošača odnosno žestoke konkurencije između trgovačkih lanaca što se prelama na leđima proizvođača. Može se reći da je sektor peradarstva godinama ostvarivao vrlo visoku  samodostatnost tj. oko 92%. Ulaskom u EU zbog manje proizvodnje i većeg uvoza samodostatnost pada i u nekoliko proteklih godina kretala se na razini od 86%.

Takve velike globalne promjene na tržištu nisu mogle proći bez posljedica za peradarsku industriju. Koka je svojom pozicijom i organizacijom integrirane proizvodnje kao i dugogodišnjeg iskustva nalazila puteve racionalizacije troškova, poboljšanja proizvodno-tehnoloških rezultata, produktivnosti do proširenja asortimana uz uvažavanje kvalitete i sigurnosti u proizvodnji hrane.

cekin

Da li je Vindija odnosno Koka uspjela nakon ulaska u EU pronaći nova tržišta u EU, koliki Vam je izvoz?

U uvjetima relativno malog tržišta kao što je naše, a na kojem su prisutni i drugi domaći proizvođači peradi, za industriju našeg kapaciteta izvoz se nameće kao imperativ. Koka je izvozila i imala objekte registrirane za izvoz u EU i mnogo prije pristupanja Hrvatske tom tržištu, pa tako i dosta dugu tradiciju izvoza proizvoda na EU tržište.

Proizvodnja Koke u 2016.g. iznosila je preko 53 milijuna kg proizvoda od mesa, a što je 2,04% više na 2015.g. i 5,74% više na 2014.g. i dalje bilježi pozitivne trendove kretanja. 

Već dulji niz godina, a naročito  nakon ulaska RH u EU komercijalne aktivnosti  pojačano su usmjerene prema tom tržištu, pa je u 2016. godini količinski izvoz asortimana Koke u zemlje EU povećan za 12,6%. Bitno je reći da je, uz trend rasta izvozne realizacije u zemlje EU, ostvareno značajno proširenje izvoznog asortimana, otvorena su i nova tržišta, a taj izvoz karakterizira i visoka kvalitativna razina i struktura prodajnog asortimana, u kojem dominira paleta paniranih i pečenih pilećih i purećih gotovih proizvoda.

Zahvaljujući takvim aktivnostima, u 2016. godini ostvaren je financijski udio izvoza u ukupnoj prodaji od 21,7% .

Od značajnijih tržišta na kojima se mogu naći naši proizvodi tu su Austrija, Velika Britanija, Italija, Slovenija, Španjolska, Švedska, ali i Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija, BiH. Pri tome 72% izvoznog programa plasiramo u zemlje EU, a 28% u zemlje CEFTE.

Činjenica je da svi naši napori po pitanju rada na kvaliteti, smanjenju troškova proizvodnje i stalnih ulaganja u modernizaciju proizvodnih pogona donose rezultate, te nam izvoz iz godine u godinu raste, a pozitivni su trendovi i za prvih 9 mjeseci ove godine.

Uspijeva li se peradarska proizvodnja nositi sa svjetskim trendovima? Cijena proizvodnje jednog pileta u Ukrajini i Braziluje  oko 60 eurocenti što je daleko ispod proizvođačke cijene u EU zemljama?  

Što se tiče proizvodnje peradi i cijenama peradskog mesa u trećim zemljama drugačije su okolnosti proizvodnje nego u EU. Obzirom na to da je danas tehnologija poznata i svjetski dostupna jasno je da su se proizvodnje u navedenim zemljama kvalitetno organizirale i proizvode po bitno nižim cijenama.

U ovoj situaciji radi se o kompletno drugačijim postavkama proizvodnje, o velikim prirodnim izvorima i resursima što rezultira samom cijenom koštanja proizvodnje pilećeg mesa. U svijetu najjeftinija proizvodnja pileće mesa je u Brazilu, zatim dolazi Ukrajina, a gledajući čistu cijenu koštanja proizvodnje EU ne može konkurirati. Radi se o vrlo velikim zemljama s puno prirodnih resursa, prije svega jeftine ratarske proizvodnje žitarica i uljarica za stočnu hranu, te prostranstvima unutar kojih postoji mogućnost  izgradnje velikih farmi.

U Brazilu s obzirom na klimatske uvjete postoji mogućnost dvije žetve godišnje, jeftiniji ljudski rad, a s druge strane bitno jeftiniji koncept izgradnje farmi što rezultira najnižom cijenom koštanja.

Europa je veliki ovisnik o uvozu prije svega proteinskih krmiva što jasno poskupljuje samu hranu, a svi ranije navedeni standardi dodatno poskupljuju cijenu u samoj farmi tako i do finalnog proizvoda.

Europa kao područje s najduljom tradicijom proizvodnje došla je do faze zasićenja u proizvodnim kapacitetima, a na sve to dolazi limitiranost prostora razvoja za nove proizvodnje s implementacijom svakim danom sve strožih kriterija proizvodnje u smjeru kvalitete i sigurnosti proizvoda, standarda dobrobiti životinja i danas vrlo značajnih ekoloških standarda. Svi ti najnoviji standardi traže u tehnologiji i proizvodnji dodatne investicije i troškove tako da svaka proizvedena kg je bitno skuplja.   

EU tržište se brani od uvoza te robe tako da su tu troškovi transporta, ali i dodatna davanja i porezi prilikom uvoza kao i definiranje određenih tarifnih brojeva koja kategorija pod kojim uvjetima se može uvesti.

Za razliku od uvoza drugih kategorija mesa (svinjsko i slično), peradarstvo uspijeva održati razinu proizvodnje, no  financijsko poslovanje je nešto lošije?

Na nivo prodajnih cijene našeg peradskog mesa s jedne strane utječu troškovi proizvodnje, pritisak konkurencije s nižim cijenama uvozne piletine, ali i konkurencija vrsta mesa unutar grane stočarstva.

Promatrajući kretanje cijena osnovnih sirovina za hranu za životinje kao što su kukuruz i sojina sačma u zadnjih nekoliko godina bilježe značajno povećanje  jednim dijelom iz razloga elementarnih nepogoda (suše, poplave) ali i formiranje cijena putem kretanja na burzi, a što za posljedicu ima veće troškove hranidbe u proizvodnji utovljenih brojlera. S druge strane zbog pritiska konkurencije i trgovine dolazi do deflacije prodajnih cijena svih naših proizvoda. Radi se o ogromnim iznosima koji se mjere u desecima milijuna kuna.

Koka je u cilju kompenzacije značajnog pada prodajnih cijena poduzela niz aktivnosti i mjera u ključnim funkcijama i segmentima svog poslovanja: racionalizirani su operativni troškovi poslovanja, poboljšani su proizvodni rezultati od primarne proizvodnje do krajnjih finalnih proizvoda, poduzet je niz komercijalnih i marketinških aktivnosti prilagođen zahtjevima tržišta.

To je sve zajedno, uz prednosti koje nosi integrirana peradarska proizvodnja kakvu ima Koka dovelo do količinskog rasta prodaje na domaćem, a naročito na stranom tržištu.

Ipak, i uz sve ove aktivnosti rast količinske prodaje nije bio praćen i adekvatnim financijskim rastom realizacije te su financijski pokazatelji poslovanja u 2016.g. na razini prethodne godine, no u 2017.g. bilježimo blagi rast prihodovne strane odnosno ostvaruju se bolji trendovi nego u 2016.g.

Vindija/Koka
 U kom dijelu Vindija i kako surađuje s kooperantima?  

Grupa Vindija surađuje s oko dvije tisuće kooperanata. Tu se radi o individualnim proizvođačima mlijeka i proizvođačima brojlera od kojih se kontinuirano otkupljuju proizvodi te time pridonosi razvoju sela i seoskih domaćinstava. Vindija organizirano otkupljuje kravlje, kozje i ovčje mlijeko. Pri tome se inzistira na vrhunskoj kvaliteti ulazne sirovine što potvrđuje činjenica da Vindija ima jedno od najviših udjela mlijeka EU standarda na domaćem tržištu.

Koka ima preko stotinu kooperanata tj. individualnih poslovnih partnera s kojima se posluje putem jasnih i transparentnih  ugovora o poslovnoj  suradnji gdje Koka isporučuje jednodnevne piliće i stočnu hranu, a od njih otkupljuje utovljene brojlere. Suradnja traje dugi niz godina, ali i u ovom segmentu  dolazi do restrukturiranja tako da veći i bolji rastu i imaju veći broj peradnjaka,  dok na žalost neki manji koji se nisu uspjeli prilagoditi tehničko-tehnološkim standardima prestaju s proizvodnjom. 

Jednako tako Koka surađuje s brojnim poljoprivrednim proizvođačima po pitanju otkupa makrosirovina potrebnih za proizvodnju sočne hrane (kukuruz, žitarice, uljarice). U novije vrijeme ratarski dio funkcionira regionalno putem slobodnog tržišta gdje se cijene ratarskih kultura formiraju prema burzovnim kretanjima, dok smo nekada imali ugovorene cijene i količine i ratari su znali za koga proizvode s jasno definiranim cijenama. Međutim regionalizacijom već kod sjetve tako ugovarane ratarske proizvodnje je sve manje, ali i dalje kod nas prioritet u otkupu imaju domaći proizvođači.  

Uz brojlerske proizvođače i ratare za našu proizvodnju vezani su i brojni autoprijevoznici uključeni u logističku potporu dopreme i otpreme smjese, peradi i gotove robe.

Prema tome možemo reći da peradarska industrija ima puno veći značaj za hrvatsko gospodarstvo nego što se to može vidjeti na prvi pogled samo iz osnovnih podataka kao što su broj zaposlenih ili vrijednost proizvodnje. To postaje jasno kad se uzme u obzir  sinergijski efekt peradarske industrije na sve sektore različitih dobavljača.

Koliko je važno da domaća industrija mesa radi na inovativnim proizvodima?

Stalno osluškivanje potreba tržišta i prilagodba nutricionističkim trendovima i prehrambenim potrebama kupaca, te stalan rad na sigurnosti i kvaliteti proizvoda imperativ su opstanka i daljnjeg razvoja prehrambene industrije.

Prehrambena industrija konstantno mora raditi na inovativnim proizvodima s dodanom vrijednošću, no uz visoku razinu znanja, bitan preduvjet održive proizvodnje i razvoja je stalno jačanje tehnološke komponente koja pridonosi kako jačanju konkurentnosti tako i financijskoj stabilnosti.

Kontinuirano se radi na proširivanju asortimana i to u vidu poboljšanja i redizajniranja postojećih proizvoda te uvođenjem na tržište novih proizvoda čija kvaliteta standardno potvrđena visokim priznanjima i medaljama na međunarodnim ocjenjivanjima od strane stručnjaka za prehrambene proizvode, kao što je na primjer Agra međunarodni poljoprivredni sajam u Gornjoj Radgoni i DLG Njemačka.

Grupa Vindija svake godine ulaže znatna financijska sredstva u praćenje tehnoloških dosega u ključnim proizvodnim segmentima kao i distribuciji.

Prate se najnoviji trendovi u prehrani i proizvodnji funkcionalne hrane, odnosno hrane koja uz adekvatno nutritivno djelovanje ima i povoljan učinak na zdravlje. Zadnji proizvodi tog tipa su peradski proizvodi gluten free, koje smo certificirali prvi u Hrvatskoj, a koji su razvijeni za populaciju potrošača koji boluju od celijakije, koji su preosjetljivi na gluten ili su alergični na pšenicu.  

 

Ove smo godine imali i velike probleme s mesom u trgovinama. Često su se s polica povlačile količine mesa u kojima je pronađena salmonela ili neki drugi problemi?  

Koka ima uspostavljen sustav sljedivosti „od polja do stola“ koji omogućuje proces proizvodnje u skladu s utvrđenim potrebama i očekivanjima potrošača, pri čemu se prije svega vodi računa o sigurnosti i kvaliteti proizvoda. Upravo je kvaliteta najbolji odgovor na izazove konkurentnosti, a po tome smo poznati već desetljećima.

Velika se pažnja osobito posvećuje higijeni i zdravstvenoj ispravnosti hrane, zbog čega se osim svih zakonom propisanih analiza, testova i kontrola vrše i samokontrole kvalitete i sigurnosti u vlastitom mikrobiološkom i kemijskom laboratoriju tako da se  na godišnjoj razini izvrši preko 100 tisuća različitih analiza. Imamo registriranu vlastitu veterinarsku ambulantu zaduženu za dnevnu preventivu i zdravstvenu sigurnost peradi. Kada je riječ o svježem mesu, put od klaonice do polica trgovina traje od 12 do maksimalno 24 sata.

Nadalje pod stalnom smo kontrolom Ministarstva poljoprivrede - Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane putem inspekcijskih nadzora i verifikacijom HACCP-a, te certifikacijama međunarodnih standarda kvalitete i sigurnosti: ISO 9001:2008, IFS i BRC, HALAL kao i međunarodnih inspekcijskih  kontrola od strane europske, kanadske i ruske inspekcije.

Zakonska regulativa jasno definira problematiku salmonela, ali i ostalih potencijalnih čimbenika opasnosti za zdravlje, međutim u osiguranju sigurnosti i kvalitete proizvoda nema kompromisa.

Vidi se da kvaliteta uvoznih proizvoda odstupa od određenih kriterija kvalitete i sigurnosti hrane i pozitivne su aktivnosti Ministarstva poljoprivrede i Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane pri kontroli uvoza, a i na samoj polici.

Iako je EU tržište jedinstveno svaka država članica ima određene specifičnosti u kontroli kvalitete i sigurnosti proizvoda.

Jasno da se vidi da su određeni proizvodi cjenovno izuzetno niski, a s obzirom na to da mi u integriranoj proizvodnji imamo uvid u troškove svake faze, upitno je gdje dolazi do smanjenja troškova proizvodnje i njenih reperkusija.

Ranije je već spomenuto da je došlo do deflacije cijena u milijunskim iznosima i da se to ne može troškovno nadoknaditi. Sve akcije kao „Kupujmo hrvatsko“ kao i oznake MESO HRVATSKIH FARMI opravdano imaju  cjenovni status na samoj polici jer garantiraju svježinu, kvalitetu i sigurnost proizvoda.

Vindija/Koka

 Jedni ste od rijetkih koji na svojim proizvodima stavljate oznaku da je GMO free. Što to točno znači?

Kokina Cekin piletina je prva i za sada jedina službeno certificirana kao GMO free proizvodnja, a sve prema EU regulativi i sukladno austrijskom kodeksu, tj. pravilima za jasno definiranje  GMO-free proizvodnje. Po istom principu certificirana je i naša puretina Vindon.

To znači da je perad bila hranjena hranom za životinje koja ne sadrži GMO, tj. svi sastojci hrane za životinje su isključivo prirodne sirovine biljnog podrijetla na kojima nisu izvršene genske modifikacije. Zakonska regulativa propisuje da samo hrana koja sadrži GMO mora biti deklarirana kao takva. U slučaju mesa, životinja može biti hranjena hranom za životinje koja sadrži GMO, ali isto ne podliježe propisima o označavanju GMO-a i to nije na mesu jasno deklarirano.

Koka je tradicionalno opredijeljena za GMO-free proizvodnju, a s obzirom na to da u Europi Austrija ima najstroža pravila za definiranje GMO-free proizvodnje, po ranije spomenutim propisima certificirali smo GMO-free sve faze proizvodnje od tvornice stočne hrane, farmi i same industrije mesa.

Takva proizvodnja, certificirana od strane akreditirane austrijske kontrolne kuće, podliježe najavljenim i nenajavljenim kontrolama i analizama uzoraka krmiva i hrane za životinje u akreditiranim laboratorijima.

Mi smo od 2013. pod takvom kontrolom, ali smo tražili službeno usklađivanje našeg certifikata pri Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu zdravlja.

Takav proizvod je puno skuplji jer su GMO-free sirovine (posebice sojina sačma) znatno skuplje od GMO-sirovina. Kako smo otvoreno EU tržište te na police dolazi i druga roba označavanjem proizvoda GMO-free željeli smo dodatno istaknuti kvalitetu naših proizvoda. To je bio veliki iskorak i dokaz kvalitete koji je apsolutno prepoznat od kupaca na našem, ali i inozemnom tržištu.

Naša certifikacija daje potrošaču jasnu informaciju na koji način je životinja hranjena.

Time Koka jamči da na stolove u domaćinstvima dolazi samo najbolja i najzdravija domaća piletina, vrhunske Kvalitete Vindija koja je jamstvo nesumnjive zdravstvene ispravnosti svih Cekin proizvoda dok kod uvozne piletine ne postoji ovakva jasna transparentnost i garancija ishrane peradi i kvalitete proizvoda.

 Koji su proizvodi koje izvozite najtraženiji na globalnom tržištu i gdje vidite prostor daljnjeg rasta i razvoja?

Prije svega su to panirani proizvodi i ostali proizvodi s dodanom vrijednosti za koje postoji  tradicija izvoza od 80-tih na tržište Engleske i Austrije, a u novije vrijeme i u Sloveniju, Italiju i Španjolsku.

Izvozi se sve više i asortiman svježeg pilećeg mesa u zemlje okruženja zbog prednosti dostave robe na police u roku 24 sata, te navedene kvalitete, teksture mesa i bogatstva okusa zbog kvalitetne i nutritivno izbalansirane ishrane peradi i korištenja domaćih sirovina žitarica i uljarica.

Kao što je bilo već ranije napomenuto, Koka izvozi 22% ukupno prodanih količina od čega se 60% odnosi na asortiman paniranih proizvoda gdje su najznačajnije grupe asortimana prirodnih proizvoda u tipu  fritesi, odresci i cordon bleu.

Trend je povećanje izvoza prirodnih odrezaka filea koji mogu biti u svježem ili smrznutom obliku.

Također, još uvijek jedan dio izvoza čini izvoz na tržište CEFTE koji je sada učešće cca 27% i odnosi se uglavnom na prerađevine i panirane proizvode s obzirom na carinska davanja.

Grupa Vindija konstantno radi na razvijanju novih proizvoda i to prije svega zbog praćenja najnovijih trendova u prehrani i zahtjeva potrošača za nutritivno izbalansiranim obrokom: visoki protein, minimalna mast, manje soli.

 Upravo su to odlike i komparativne prednosti piletine. S druge strane kroz razvoj polupripremljenih i gotovih jela  prate se zahtjevi modernih domaćinstava za brzom i jednostavnom pripremom nutritivno izbalansiranim obrokom.

Prostor daljnjeg rasta i razvoja vidljiv je dakle kroz trendove prehrane prije svega mladih ljudi koji preferiraju meso peradi, i brzu ripremu kvalitetnih obroka i globalno rast potrošnje mesa peradi po glavi stanovnika u mnogoljudnim zemljama kao što su Kina i Indija.

Stjepan Sabljak, direktor Koke
Koliko Hrvati jednu piletine godišnje i koliko smo ispod ili iznad prosjeka EU ili svijeta?

Trendovi konzumacije mesa pokazuju da će u EU zemljama, a i općenito u svijetu, najviše rasti konzumacija mesa peradi koja je primarni pokretač rasta globalne potražnje za proteinima zbog nižih cijena i nižih troškova proizvodnje u odnosu na crveno meso, ali i nutritivne kvalitete. Prema ovim trendovima  pretpostavlja se da će potrošnja proizvoda od mesa peradi rasti i u Hrvatskoj.

Prema zadnjim podacima ukupna potrošnja mesa peradi po stanovniku u RH iznosi  22,8 kg, što je  5% manje nego prosjek EU 28 koji iznosi 23,9 kg. S time da su najveći europski konzumenti peradi Belgija 32 kg per capita, Irska  s 31 kg per capita,  i Njemačka 28 kg per capita

Najveći svjetski konzumenti  peradskog mesa su Izrael s 57 kg per capita, USA s 48,3 kg per capita, Rusija s 31 kg. Svjetski prosjek je 13,8 kg, jer postoje mnogoljudne zemlje kao što je npr. Indija  sa svega 1,9 kg per capita. 

Globalni trendovi govore o prosječnoj godišnjoj stopi rasta   svih vrsta mesa u svijetu  za 1,9%, a unutar toga su procjene da će potrošnja  mesa peradi rasti po stopi  2,9%. Sve su to podaci koji govore u korist peradarske proizvodnje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje