Udruga Baby-Beef poručuje ministru:

Tražimo da nam vratite znak „Meso hrvatskih farmi“ i da zajedno obnovimo stočni fond

Agrovijesti
Udruga Baby-Beef Fotografija: Damir Špehar/PIXSELL Pogledajte galeriju
Sektor tovne junadi u Hrvatskoj najkonkurentniji je dio hrvatske poljoprivrede i stočarstva, ali su zbog ishitrene odluke da im se ukine mogućnost da na svoje meso, koje proizvode od teladi iz uvoza, stavljaju znak „Meso hrvatskih farmi“ koju je HPA i Ministarstvo poljoprivrede donijelo naprasno tijekom travnja,  dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na konkurenciju iz uvoza.

Sektor tovne junadi u Hrvatskoj najkonkurentniji je dio hrvatske poljoprivrede i stočarstva, ali su zbog ishitrene odluke da im se ukine mogućnost da na svoje meso, koje proizvode od teladi iz uvoza, stavljaju znak „Meso hrvatskih farmi“ koju je HPA i Ministarstvo poljoprivrede donijelo naprasno tijekom travnja,  dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na konkurenciju iz uvoza.

Izvoz na Bliski Istok i Italiju

Udruga Baby-Beef

Iako ovaj sektor izvozi meso u Italiju i druge EU zemlje, a žive životinje u zemlje Bliskog Istoka, među kojima prednjači Libanon, Libija i Egipat te imaju ugled i status jednih od najboljih tovljača u Europi, članovi Udruge Baby-Beef  strahuju da je ova odluka početak udara na još jedan sektor poljoprivrede koji se  počeo zadnjih godina oporavljati i ima perspektivu te je generator razvoja ukupnog agrara.

Zbog toga, čelni ljudi Udruge, s kojima smo se ovih dana našli u Križevcima, poručuju Vladi i Ministarstvu, kako hitno trebaju promijeniti ovu odluku te sjesti s njima za stol kako bi se napravila dugoročna strategija obnove stočnog fonda, kako bi u budućnosti telad kupovali u Hrvatskoj, a ne je nabavljali izvan Hrvatske, većinom iz Rumunjske.

Toni Raič predsjednik udruge, te njegove kolege  Slavko Majdak iz Daruvara (predsjednik NO), Mato Mamić iz Tenje ( potpredsjednik Udruge), te dvojica Križevčana dr. veterinarske medicine Darko Celovec ( član NO udruge) i izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Miljenko Konjačić ( potpredsjednik udruge) u glas kažu kako žele kupovati hrvatsku telad, žele svoje meso prodavati u Hrvatskoj jer to potrošači zbog kvaliteta domaćeg mesa zaslužuju, ali za to trebaju podršku države i jednu stabilnu kontinuiranu poljoprivrednu politiku koja se neće mijenjati dolaskom svake nove Vlade.

Strahuju da bi idući korak mogao biti ukidanje ili smanjivanje potpora za ovaj sektor što bi bio konačan udarac za sektor i otvaranje prostora da ih uvozni lobi pobjedi, kako kažu, na domaćem terenu, dok ih na globalnom tržištu hrvatski tovljači „šiju“.

Raič: Šest puta bolji od drugih sektora agrara

Udruga Baby-Beef

„Naši proizvodni rezultati najbolje su reference o tome isplati li se državi poticati tovnu junad. Ovaj sektor umnogostručuje zaposlenost i BDP šest puta i najisplativija je investicija za državni proračun u usporedbi s bilo kojom drugom poljoprivrednom proizvodnjom, kaže Toni Raič, predsjednik udruge Baby-beef. Objašnjava kako 30-ak uzgajivača okupljenih u Baby-beefu ne bi uvozilo telad kad bi bilo dovoljno domaćih grla za mesnu proizvodnju.

Spočitava im se kako je u zadnjih 10 godina RH zaklala 2,5 mil. ženske teladi s mliječnih farmi. No kao što su mliječnim farmama prioritet mliječne pasmine, tako i oni traže telad genetske predispozicije za što kvalitetniju i sve traženiju hrvatsku junetinu u svijetu. Daleko od toga da se i domaća, barem muška telad ne može prodati, ali je za ozbiljnu proizvodnju junetine u nas nema dovoljno niti nam je tko nudi, kažu tovljači, koji odreda imaju velike farme i uzgajaju po nekoliko tisuća komada, izvoze imaju svoju ratarsku proizvodnju i brojne kooperante od kojih kupuju hranu.

Domaća telad tako u prosjeku čini 20% proizvodnje Baby-beefa, od čega 50-60% otpada na tzv. bijelo meso. Oko 110.000 komada junadi uveze se kao telad u dobi od dva do tri mjeseca te tovi sljedećih 10 do 13 mjeseci, čime se vrijednost utrostruči i dosegne 600 pa i 650 kilograma.

Ovi proizvođači ističu kako svi kupuju domaću hranu i od ratara sektor tovne junadi otkupljuju oko 400.000 tona stočne hrane, silaže, krmnog bilja, nusproizvode mlinske, uljarske i pivarske industrije.

 Sve bi njih, zajedno s tovljačima, digne li država od njih ruke, pogodio negativan domino-efekt.

 Baby-beef dobije 100 milijuna kuna državnih poticaja, 860 kuna po grlu, a samo u proračun uplatimo 300 milijuna. I da 10 puta više proizvedemo prodali bismo, a već sada 50% junadi završava u Italiji, Libiji, Libanonu, Egiptu gdje nas percipiraju kao GMO free zemlju zdravih proizvoda, kaže Raič.  Prije rata bili smo samodostatni s junećim mesom, a od izvoza junetine i živih goveda ostvarivali smo 320 milijuna dolara. Danas smo samodostatni s otprilike 70% mesa, a izvoz je samo 30-ak milijuna eura s golemim potencijalom dizanja proizvodnje i konkurentnosti te očuvanja ruralnih prostora, ističu u Baby Beef.

Majdak: Imamo meso "mercedes" kvalitete

Udruga Baby-Beef
Slavko Majdak iz Daruvara koji se tovom bavi od 1991 godine i ima 2000 do 3000 komada stoke kaže kako je za obnovu stočnog fonda potrebno minimalno 5 do 10 godina i nije moguće nešto napraviti preko noći. „Mi imamo meso „Mercedes“ kvalitete. Potražnja s tržišta Bliskog Istoka, arapskih zemalja i iz Italije je velika, a gro teladi u Hrvatskoj prodaje se kao teleće meso od 120 do 130 kg jer su naši ljudi naučili na takvu teletinu. Nitko u svijetu to više ne radi, ističe.

„Mi imamo populaciju ljudi koja ekonomski dobro stoji. Ako ribu mogu plaćati 200 kuna, onda mogu i teleću šniclu 120 kuna, pa ono  naše malo proizvodnje teladi nije problem prodati. Apsurdno je da me zove kolega iz Firenze i kaže kako jede meso s oznakom da je s hrvatskih farmi (Majdak promet), a takvo meso se ne može plasirati u Hrvatskoj. Mi sami sebe stavljamo barijere i ne možemo ga prodavati u Hrvatskoj pod tom oznakom. Borimo se i opstali su samo najjači, a poznato je da smo najbolji tovljači u EU, ali bez sustavne politike i podrške teško ćemo dalje, kaže Majdak.

Mamić: Njemačka godinama ima istu politiku prema stočarstvu

Udruga Baby-Beef
Mato Mamić koji za sebe kaže da je seljak iz Tenje,  tovom se bavi 40 godina i obrađuje 660 ha, ima dvije farme s 3000 teladi i 1000 junadi. „Ne bi ulazio u genezu problema, ali ću reći ću ovako: nema proizvodnje bez subvencija.

„Njemačka je država promijenila brojne Vlade (tri mandata Kohla, Schrödera, tri mandata Angela Merkel), a cijena stoka na liniji klanja i dalje ima isti poticaj koji je nekad bio 660 maraka, a sada je 330 eura. Mijenjali su se ministri, a potpore su ostale iste, a u našoj dragoj Hrvatskoj kako dođe koji ministar sve želi promijeniti i donosi neka svoja pravila, ističe Mamić.

„Ako Hrvatskoj ne treba tov junadi, možemo donijeti program pa kao ribarske brodove farme dati na rezanje, a mi ćemo se baviti nečim drugim. Nećemo ostati gladni. Ovakvim potezima proizvodnja će biti sve manja, a uvoz sve veći, smatra Mamić.  

Celovec: Znak nam je ukinut mimo naše volje

Udruga Baby-Beef
Naši proizvođači ne uvoze junad, nego tele od 100 kg i hranimo ih godinu do godinu i pola dana i kroz to razdoblje dođu do težine od 500 do 600 kg dodatne vrijednosti na to tele. To meso nije rumunjsko  jer se tele hrani s hrvatskim kukuruzom, koristimo hrvatsku slamu, sijeno, silažu, stočnu hranu.., kažu Darko Celovec i Miljenko Konjačić.

Celovec je vlasnik tvrtke Agro Vet i bavi se proizvodnjom 3000 komada tovne junadi i ima brojne kooperante, a revitalizirao je proizvodnju farme i otkup od kooperanta na području Petrinje i Siska gdje je ova proizvodnja gotovo nestala.  Pravilnik o označavanju mesa, ugledao je svjetlo dana mimo naše volje i bez ikakvog dogovora, samo pod utjecajem pojedinih medija koji su rekli da mi uvozimo „rumunjsko smeće“. Žalosno je da se odluke donose temeljem poluinformacija jer da je netko otišao u Rumunjsku vidio bi kako je ta zemlja u kratkom vremenu obnovila svoj stočni fond, a kroz križanje s dobrim mesnim pasminama postigla odličnu kvalitetu, kaže Celovec.

Iako izvozim meso u Italiju svi želimo biti prisutni na našim policama i želimo opskrbljivati domaće tržište našim kvalitetnim mesom, no sada smo i diskriminirajućem položaju jer potrošač ne vidi razliku. Tako malo je potrebno da ovaj sektor dignemo, a mi nakon višegodišnjih loših poljoprivrednih politika i usmjerenosti na mljekarstvo koje je na žalost sad na koljenima, sada donosimo odluke koje ne idu na ruku razvoju, nego daljnjem nazadovanju, kaže Celovec. 

Konjačić: Trebamo promjenu genetike i učiti od Rumunja i Čeha

Udruga Baby-Beef
Miljenko Konjačić, koji sa svojom obitelji na OPG sovg oca proizvodi oko 250 komada tovne junadi, kaže da su do nedavno imali svoju telad, ali su i oni morali posegnuti za uvoznom jer domaće nema. „Potrebno je raditi na promjeni genetike jer ova koja je danas kod nas prisutna s njom se možemo jako malo. Treba vidjeti do čega su došli Rumunji, Česi . Rumunji su u pet godina iz ničega križanjem pasmina s belgijsko plavim govedom napravili čudo. Čak 80 posto teladi je danas križanac s belgijsko plavim govedom. Nije sramota križati pasmine, kaže ovaj profesor, a drugi put je da se posvetimo uzgojnom-selekcijskom radu, ali je to duži i teži put, dodaje.  

Na pitanje da li bi mogli svu svoju proizvodnju izvoziti svi tovljači ističu kako je to moguće, a moguće je i da netko u Hrvatskoj to i želi da se otvori prostor uvoznicima koji uvoze meso lošije kvalitete. Mi živimo u Hrvatskoj i želimo ovdje raditi i prodavati, a u budućnosti i investirati u klaonice, rasjek, proizvodnju dodane vrijednosti.

Smatraju kako hrvatsko meso mora doći do turizma, velikih hotelskih lanaca, do polica, ali sa ovakvom politikom koja se stalno mijenja to neće biti moguće.

 

Što predlaže Baby-Beef:

Udruga Baby-Beef

 

1)  Ispraviti pravilnik vezano za znak Meso s hrvatskih farmi te im omogućiti kao i do sad da plasiraju meso od uvozne teladi koju tove do 600 kg dok ne dođemo do samodostane proizvodnje teladi

2) Napraviti strategiju razvoja stočarstva – s naglaskom na promjenu genetike i poticanja uzgoja mesnih pasmina

3)  Pomoći proizvođačima mlijeka koji su odustali od proizvodnje da se usmjere na tovno govedarstvo

4)  Održati razinu i držati kontinuitet potpora koja sad iznos oko 850 kuna po grlu

5)  Raditi na promociji i marketingu domaće proizvodnje i potrošnje mesa

6)  Poticati kapitalna ulaganja kroz EU fondove

  • Avatar
    ministar 23. Listopad 2017. u 21:23 mislim da je gospodin Mamić u pravu , zato što se ja u potpunosti slažem s njime...ako Hrvatskoj nisu potrebne "Štale" onda ih treba sve srušiti i sravnit sa zemljom...ali onda nek iz EU FONDOVA se plati njihova vrijednost...
  • Avatar
    limun 23. Listopad 2017. u 15:31 Od ovih treba puno toga učiti, jer su se uvijek znali izboriti za sebe, proizvode ono što se traži i znaju se izboriti za svoje potpore. Još kad bi imali svoja klanja i prodaju konfekcionirano po dijelovima, dobivali bi još više, ali vjerujem da će i u tome uspjeti. Svakako su dobar primjer u našoj poljoprivredi. Prilagodba tržištu je osnova uspjeha.
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje