Irena Brajević, Izvršna direktorica Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja

Troškovi inovacija SZB su se gotovo udvostručili u zadnjih 20 godina na čak 286 milijuna dolara

Agrovijesti
Irena Brajević, Izvršna direktorica Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja RH - CROCPA Fotografija: Jurica Galoić/PIXSELL
U 2017 god. niti jedna nova djelatna tvar u SZB nije stavljena na tržište EU! Danas je potrebno 11 godina od otkrivanja i razvoja nove djelatne tvari do stavljanja na tržište, dok je primjerice 1995 godine bilo potrebno 8 godina. Tvrtkama je bilo koji oblik poslovnog planiranja u smislu inovacija postao jako otežan i nepredvidiv zbog stalno novih i sve strožih zahtjeva europskog zakonodavstva u pogledu zaštite zdravlja ljudi, životinja, okoliša i neciljanih organizama. Sve navedeno dovodi do toga da Europa u tom pogledu postaje nekonkurentna u usporedbi s ostatkom svijeta.

Postoje li statistički podaci kolika je godišnja vrijednost prodaje i upotrebe sredstava za zaštitu bilja u svijetu, EU i Hrvatskoj te koliko ona raste ili pada u posljednjih nekoliko godina?

Prema podacima Europske udruge za zaštitu bilja (ECPA), koji se prikupljaju od industrije zadnjih godina, bilježi se smanjenje uporabe pesticida u zemljama EU-a i u Hrvatskoj. Najveća potrošnja pesticida u EU bilježi se u Francuskoj gdje je u 2010. iznosila 61.903 tona aktivne tvari, na drugom mjestu nalazi se Italija gdje je potrošnja u 2010. iznosila 37.630 tona aktivne tvari u poljoprivredi i hortikulturi.

Potrošnja pesticida u Hrvatskoj u 2010. iznosila je 1.540 tona aktivne tvari (cit. Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida od Ministarstva poljoprivrede).

EU sve restriktivnije uvodi zabrane korištenja brojnih zaštitnih sredstva što stvara problem poljoprivredi koja je suočena sa sve većim brojem štetnika, bolestima i slično, a industrija zaštite bilja ne uspijava dovoljno brzo odgovoriti za novim inovativnim i proizvodima koji se uklapaju u novo poljoprivrednu politiku EU? 

Točno je da se iz godine u godinu U Europskoj uniji kontinuirano smanjuje broj odobrenih djelatnih tvari u sredstvima za zaštitu bilja (SZB) što poljoprivrednim proizvođačima stvara poteškoće jer gube nužno potrebne alate koje koriste u zaštiti svojih usjeva.

Industrija za zaštitu bilja je suočena s brojnim izazovima i ne uspijeva tako brzo odgovoriti svim novim i sve strožim zahtjevima EU zakonodavstva iz ovog područja. Prema rezultatima studije koju je proveo Phillips McDougall (dostupna na web stranici www.ecpa.eu) troškovi inovacija su se gotovo udvostručili u zadnjih 20 godina (sa 152 milijuna $ na 286 milijuna $).

U 2017 god. niti jedna nova djelatna tvar u SZB nije stavljena na tržište EU! Danas je potrebno 11 godina od otkrivanja i razvoja nove djelatne tvari do stavljanja na tržište, dok je primjerice 1995 godine bilo potrebno 8 godina. Tvrtkama je bilo koji oblik poslovnog planiranja u smislu inovacija postao jako otežan i nepredvidiv zbog stalno novih i sve strožih zahtjeva europskog zakonodavstva u pogledu zaštite zdravlja ljudi, životinja, okoliša i neciljanih organizama.

Sve navedeno dovodi do toga da Europa u tom pogledu postaje nekonkurentna u usporedbi s ostatkom svijeta.

Hrvatska, kao članica EU, direktno primjenjuje zakonodavstvo EU. Međutim, trebali bismo uzeti u obzir činjenicu da su uvjeti poljoprivredne proizvodnje u RH drugačiji u odnosu na većinu zemalja EU, kako zbog klime, tako i zbog drugih socio-ekonomskih čimbenika. Klimatski uvjeti u kojima se odvija poljoprivredna proizvodnja su različiti, pa je i problem štetnih organizama ponekad specifičan u odnosu na druge zemlje. Sve to bi trebalo uzeti u obzir prilikom donošenja odluka o ukidanju djelatnih tvari, a naročito iz razloga što za suzbijanje većine štetnih organizama alternativna rješenja trenutno ne postoje!

Zbog čega se uvodi zabrana uporabe i da li je to realna opasnost za zdravlje ljudi i sigurnost hrane ili se ipak radi i iracionalnim razlozima zbog čega postoji opravdana prijetnja da poljoprivreda EU krene zaostajati u odnosu na druge poljoprivredne zemlje u svijetu?

Irena Brajević, Izvršna direktorica Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja RH - CROCPA

Öerke (2005) navodi da bez provođenja mjera zaštite od štetnih organizama (bolesti, štetnici i korovi) gubitak prinosa na svjetskom nivou iznosi oko 50% potencijalnog prinosa. Prema istom izvoru, čak i uz provođenje mjera zaštite, gubitak prinosa iznosi oko 29%. Slične podatke za Hrvatsku navodi i Maceljski (1995). Stoga se moderna poljoprivredna proizvodnja ne može zamisliti bez primjene SZB. Izuzetno je značajna i njihova uloga u sprječavanju pojave opasnih mikotoksina čime se osigurava zdravstveno ispravna hrana.

Javnosti možda nije toliko poznata činjenica da su sredstva za zaštitu bilja među najispitivanijim kemikalijama. Sredstvo koje je odobreno i registrirano u državi članici jamči da je ono sigurno za zdravlje ljudi i okoliš ako se primjenjuje u skladu s uputama na etiketi proizvoda.

Razumijemo zabrinutost i interes građana za sigurnost hrane koju konzumiraju. Međutim, istraživanja relevantnih znanstveno-stručnih institucija ulijevaju povjerenje potrošačima, te nam je drago da se službene kontrole (monitoring ostataka pesticida u hrani i hrani za životinje) kontinuirano provode u Europskoj uniji.

Rezultati Europske Agencije za sigurnost hrane (EFSA-e) iz godine u godinu dokazuju visoki stupanj sigurnosti hrane, jer je čak 97 % analiziranih uzoraka u skladu s MDK (maksimalnim razinama ostataka pesticida u hrani). Povjerenik europske Komisije za zdravlje i sigurnost hrane g. Andriukaitis je komentirao Izvješća izjavom da Europa može biti ponosna činjenicom da ima najsigurniju hranu u svijetu!

Europsko zakonodavstvo se u postupku odobravanja SZB rukovodi načelom predostrožnosti, što znači da se temelji na procjeni opasnosti, a ne na stvarnom riziku. Ujedno, sve češće smo svjedoci i različitih političkih utjecaja u donošenju odluka o SZB, dok je primjena SZB isključivo znanstveno i stručno pitanje. Strah ili emocije nikako ne bi smjeli predvladati nad znanstvenim činjenicama.

Da je buduća samodostatnost europske poljoprivrede pod velikim upitnikom pokazuje među ostalim i istraživanje konzultanta Steward Redqueena napravljena u ime ECPA-e. Prema rezultatima studije, uvoz će se gotovo učetverostručiti: sa sadašnjih 7 milijuna tona za kukruz, šećernu repu i uljanu repicu na 28 milijuna tona. Studija obrađuje i druge korisne pokazatelje i trendove u poljoprivrednoj proizvodnji EU.

Vaša udruga okuplja brojne tvrtke koje se bave proizvodnjom i distrubucijom sredstava za zaštitu bilja. Na koji način educirate poljoprivrednike i kako se borite za bolju zaštitu okoliša, zdravlja ljudi i sigurnost hrane?

Industrija za zaštitu bilja se zalaže za odgovorno i racionalno korištenje sredstava za zaštitu bilja. Udruga CROCPA provodi različite projekte kojima se ovo potiče i promovira. To su projekt sakupljanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada SZB, Stop nezakonitim pesticidima i Sigurna primjena pesticida.

Naše članice Udruge također u svojim programima imaju tzv. „stewardship projekte“ i aktivnosti. Cilj nam je promovirati najbolju praksu u zaštiti bilja čime se potencijalni rizik od SZB na zdravlje ljudi i na okoliš svodi na najmanju moguću mjeru. Udruga je tiskala letke i brošure iz područja održive uporabe pesticida. Naši članovi Udruge svake godine održavaju zimska predavanja za poljoprivredne proizvođače u svim županijama RH.

Izlaganje Vašeg kolege iz Portugala Antonia Lopes Dias u Opatiji, kao i Vaše kolegice Natalije Galzine, pokazalo je da sve manja uporaba zaštitnih sredstava utječe na pad proizvodnje, a time posljedično i na pad dohotka poljoprivrednika. Jesmo li mi u Hrvatskoj svjesni tih problema i da li se o njima razgovara stručno i kompetentno?

Irena Brajević, Izvršna direktorica Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja RH - CROCPA

S aspekta industrije možemo reći da smo po tom pitanju aktivni i da nastojimo sve dionike upoznati s ovim činjenicama putem predavanja, te izlaganjima na stručnim skupovima i seminarima, kao što je ovaj Seminar u Opatiji. Mišljenja smo da uvijek treba djelovati proaktivno, jer, iako smo „mala zemlja“ u usporedbi s ostalim državama EU, naši glasovi imaju utjecaja kod donošenja odluka na EU razini. Trebali bismo svi razmišljati na način da se možemo izboriti za određene nacionalne interese, jer imamo tu mogućnost.

U sektoru povrćarstva su trenutno možda najuočljivije posljedice EU zakonodavstva na gubitak nužno potrebnih SZB u proizvodnji, tako da je Udruga povrćara svjesna problema i vrlo aktivno na njih ukazuje. Inače, generalno gledajući, nismo toliko svjesni svih problema koji su trenutno prisutni i koji nas tek očekuju.

U tom smislu, bilo bi dobro da se još više pojača komunikacija među ključnim dionicima uključenima u ovo područje (Udruge poljoprivrednih proizvođača, Ministarstvo poljoprivrede, Savjetodavna služba, industrija, HDBZ, Agronomski fakultet). Već je poduzeto nekoliko značajnijih inicijativa i održano nekoliko sastanaka. Zakonodavstvo iz područja SZB i ostataka pesticida se stalno mijenja, te je postalo jedno od aktualnijih pitanja u struci kako što pravodobnije informirati krajnje korisnike, poljoprivredne proizvođače, o svim tim promjenama.

Osim uporabe zaštitnih sredstava Vaša udruga provodi i edukacije i programe kako na adekvatan način odlagati ambalažu nakon uporabe zaštitnih sredastva. Na koji način to provodite?

Na razini države ne postoji organizirani Sustav sakupljanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada SZB koje se kod nas klasificira kao opasan otpad. Članice Udruge su već prije 10 godina odlučile početi rješavati ovaj problem u našoj struci. Tadašnje članice Udruge su 2008 g potpisale pojedinačne Ugovore s tvrtkom CIAK d.o.o. i time je formiran prvi organiziran Sustav sakupljanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada SZB koji ima svoj naziv i logotip – CROCPA EKO MODEL.

Tijekom godina Sustav se poboljšavao i danas možemo reći da imamo jedan od najboljih projekata u Europi sa čak 86% sakupljene ambalaže u odnosu na količine koje članovi CROCPA EKO MODEL-a stavljaju na tržište.

Trebalo je jako puno truda i predavanja u svim županijama RH da bismo ovaj rezultat postigli.

Koliko sam shvatio iz rasprave sa okruglog stola, znanost i struka u Hrvatskoj smatra da je uporaba glifosata opravdana i da trenutno nema boljeg sredstva koje bi poslužilo kao alternativa, no država Hrvatska je ipak stala na stranu zemalja koje su za zabranu. Kako to komentirate?

Sve mjerodavne znanstvene institucije Europske unije uključene u postupak odobravanja i klasifikacije djelatnih tvari su ocijenile da je glifosat siguran za zdravlje ljudi (EFSA, ECHA). Stoga je prvotni prijedlog Komisije bio da se dozvola za glifosat produlji na 15 godina, što je rok na kojeg se uobičajeno produljuju dozvole za djelatne tvari.

Upravo na primjeru glifosata možemo vidjeti koliki je utjecaj različitih nevladinih organizacija i politike u formiranju javnog mišljenja o temi koja je isključivo znanstveno i stručno pitanje. Posljedično, postavlja se pitanje koju važnost danas imaju znanstveno-stručne institucije koje je sama Europa uspostavila, a koju važnost imaju javno mijenje (koje ne može biti dovoljno upućeno u temu i podložno je različitim utjecajima), kao i politika.

Na zaštitu bilja treba gledati s aspekta struke i kod donošenja odluka bi se trebale razmotriti i uzeti u obzir i potrebe poljoprivrednih proizvođača. Upravo je na njima zadaća proizvodnja što većih količina zdravstveno ispravne hrane za rastuću populaciju i to nije nimalo jednostavan zadatak.

Hrvatska je bila jedna od zemalja u manjini koja se izjasnila protiv daljnjeg produljenja glifosata. Čitava struka zaštite bilja je tražila pojašnjenje te odluke, ali ga nažalost nismo dobili. Glifosat je svojedobno bio odobren za uporabu u ekološkoj poljoprivredi i za mnoge namjene trenutno ne postoji bolje alternativno rješenje (u Hrvatskoj je oko 700.000 ha neobrađenog zemljišta koje se ne može privesti kulturi bez glifosata). Također su važne primjene glifosata na željezničkim prugama i u šumarstvu, gdje je općenito ograničen izbor herbicida.

Ima li Hrvatska problem sa uporabom ilegalnih sredstava za zaštitu bilja? 

Održiva uporaba pesticida
Ilegalan, nezakoniti uvoz SZB je jedan od gorućih problema u našoj struci. Mi smo kao Udruga poduzeli nekoliko inicijativa kako bi se ovaj problem u RH počeo napokon rješavati. No, nažalost, nadležne službe do danas nisu poduzele konkretne radnje.

Ministarstvo poljoprivrede je pokazalo interes, no iz komunikaciji sa svim nadležnim institucijama postalo je očito da još nije pronađen „pravni instrument“ koji bi omogućio carinskoj službi kažnjavanje ilegalnog uvoza SZB. Vjerujemo da će se situacija uskoro pokrenuti nabolje, jer i Hrvatska ima mogućnost uključiti se u tzv. Operaciju Silver Axe koju provodi Europol, a kojoj je cilj borba protiv ilegalnog uvoza i krivotvorenih SZB u EU.

U RH se smiju primjenjivati samo one djelatne tvari koje su odobrene u EU. Neke od susjednih država nisu članica EU, te su kod njih još u primjeni dio djelatnih tvari koje kod nas više nisu dopuštene radi neprihvatljivog rizika za zdravlje ljudi.

Ovdje je korisno također spomenuti da se i kod SZB nažalost bilježi pojava krivotvorenja. Studije koje provodi FAO pokazuju da je u svjetskim razmjerima čak 10 % tržišta SZB krivotvoreno. U pojedinim državama je to jako veliki problem i taj postotak je znatno veći.

Krivotvorena sredstva naravno nisu ispitana i predstavljaju veliki rizik za zdravlje ljudi i za okoliš, a da ne govorimo o štetama koje mogu nastati u proizvodnji uslijed njihove primjene.

Koja je važnost Savjetodavne službe u eudukaciji poljoprivrednika za održivu uporabu pesticida i koliko surađujete sa njima?

Udruga je počela aktivnije surađivati sa Savjetodavnom službom 2008. god kada smo zajedničkim aktivnostima uspostavljali projekt CROCPA EKO MODEL.

Poslije se suradnja nastavila kroz projekt Sigurna primjena pesticida u sklopu kojeg je Udruga tiskala tiskane i video materijale koje je Savjetodavna služba koristila u edukaciji profesionalnih korisnika SZB. U 2017 god. je Savjetodavna služba počela provoditi radionice kojima se promovira primjena anti-drift mlaznica, te ćemo u tom dijelu nastaviti našu uspješnu suradnju.

Savjetodavna služba je u svakodnevnom kontaktu s poljoprivrednim proizvođačima i drago nam je što se vrlo rado uključuju u naše projekte kojima promoviramo dobru poljoprivrednu praksu i održivu uporabu pesticida.

Tko su sve članovi Vaše udruge i na koji način Vi provodite edukaciju poljoprivrednika?

CROCPA

Članovi Udruge su tvrtke: AgroChem Maks d.o.o., Agroteks d.o.o., BASF Croatia d.o.o., Bayer d.o.o., Chromos Agro d.d., Danon d.o.o., Dow AgroSciences V.m.b.H, Florel d.o.o, Genera d.d., Nufarm GmbH & Co.KG , Orchem d.o.o., Pinus Agro d.o.o., Syngenta Agro d.o.o., dok u projektu CROCPA EKO MODEL sudjeluju ravnopravno još četiri članice: Agroavant d.o.o., Monsanto d.o.o., Iskra Zelina kemijska industrija d.o.o., i Stockton d.o.o.

Naime, tvrtka može biti samo članica CROCPA EKO MODEL-a, a ne nužno i članica Udruge.

Vidljivo je da naše članice predstavljaju više od 90% tržišta sredstava za zaštitu bilja. Udruga provodi različita predavanja na terenu iz svih projekata koje provodi, te smo prisutni i na različitim stručnim seminarima. Rado koristimo priliku informirati o svim najnovijim trendovima u zaštiti bilja. Članovi naše Udruge, agronomi na terenu, provode svake godine zimska predavanja poljoprivrednim proizvođačima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje