​​​​​​​U deset godina proizvodnja voća i povrća drastično smanjena kod gotovo svih vrsta

U 10 godina desetkovan urod gotovo svog voća i povrća

Agrovijesti
Voće i povrće Fotografija: Pixabay
Podaci su iznenađujući jer ukazuju da se proizvodnja voća i povrća i Hrvatskoj drastično smanjila u zadnjih deset godina, te bez obzira na oscilacije zbog vremenskih prilika (nepogoda i promjena klime), možemo zaključiti kako smo u gotovo svim proizvodnjama lošiji nego prije deset godina.

Državni Zavod za statistiku objavio je privremene podatke za proizvodnju voća i povrća u 2017. godini, prema kojima je jedno od najznačajnijih voćnih vrsta i naš izvozni brend mandarina u usporedbi s 2016., ostvarile najmanju proizvodnju i to za gotovo 33.400 tona. To je ujedno najmanja proizvodnja od 2006. godine, a uzrok smanjenoj proizvodnji su loše vremenske prilike (mraz i suša). Podaci pokazuju i da je došlo i do smanjena proizvodnja ostaloga voća i povrća, pa tako luka i češnjaka za 7.536 tona, mrkve za 4.549 tona, kupusa bijelog za 2.404 tone, maslina za 2.288 tona, šljiva za 1.214 tona, kruški za 1.172 tone, te cvjetače i brokule za 1. 042 tone.

Jabuke su u 2017. u usporedbi s 2016., ostvarile veću proizvodnju i to za 11.789 tona. Povećana je i proizvodnja rajčice, za 10.516 tona, bresaka i nektarina za 2.586 tona, krastavca i kornišona za 2.775 tona, višnji za 943 tone, graška za 840 tona, dinje za 664 tone, salate za 309 tona te oraha za 205 tona.

Hrvatska proizvodnja voća i povrća proteklih je godina sve više uvjetovana klimatskim promjenama, pa su oscilacije u količinama iz godine u godinu sve veće. U želji da vidimo što se dogodilo u zadnji deset godina s ovim proizvodnjama posegnuli smo za službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, te usporedili gdje je Hrvatska u proizvodnji voća i povrća bila prije 10 godina, dakle 2007. godine, u vrijeme kada su na snazi bili i operativni programi za podizanje trajnih nasada koji su obilato financirali ove proizvodnje.

Podaci su iznenađujući jer ukazuju da se proizvodnja voća i povrća i Hrvatskoj drastično smanjila u zadnjih deset godina, te bez obzira na oscilacije zbog vremenskih prilika (nepogoda i promjena klime), možemo zaključiti kako smo u gotovo svim proizvodnjama lošiji nego prije deset godina.

Voće i povrće proizvodnja

Razlozi su mnogobrojni, od pretjeranog uvoza nakon ulaska u EU, do odustajanja od proizvodnje, ali i već spomenutih klimatskih promjena. Ipak, sve to ne može biti opravdanje budući da porezni obveznici izdvajaju ogromne potpore za poljoprivredu, te smo ulaskom u EU ostvarili mogućnosti bescarinskog izvoza na tržište od preko 500 milijuna stanovnika i dobili mogućnosti ulaganja kroz fondove EU. 

Podaci od 2007. u usporedbi s upravo objavljenima za 2017. pokazuju da smo kod povrća jedino imali veću proizvodnju mrkve. U 2007. godini mrkve je proizvedeno 11.553 tona, a prošle godine 13.676.  Najveći pad proizvodnje bio je kod paprike sa 35.822 tona pali smo na lanjskih 19.303 tona, luka (crvenog i češnjaka), sa 36.347 tona na 20.765 tona, te graha – sa 11.310 na 4.342 tone.

Krastavaca smo proizveli oko 9000 tona manje, cvjetače i brokule za 3000 tona manje, salate za preko 7000 tona.

Kod pojedinih voćnih vrsta situacija je još i gora.

Uvjerljivo je najgore stanje u proizvodnji šljiva, kojih smo prije deset godina proizveli čak 64.238 tona, a prošle godine samo 8.206 tona. Orasi su pali sa 8.228 na samo 484 tone, smokve sa 2.235 na tek 935 tona, a kruške sa 9.872 na 2790 tona. Veća je jedino bila proizvodnja breskvi i nektarina za 1.252 tone, te višanja za 2.156 tona.

 Neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić kaže kako je prema podacima Eurostata Hrvatska 2016.  proizvela voća i povrća u ukupnoj vrijednosti od  283 milijuna eura. Od toga je 195 milijuna eura vrijednosti je proizvedenog povrća, 100,6 milijuna eura voća i 24 milijun eura krumpira.

„Proizvodimo znatno manje voća i povrća nego što je prosjek u  EU  jer je naš udjel povrća u ukupnoj biljnoj proizvodnji samo 16%, a u EU 25%. Kod voća imamo proizvodnju samo 5,3% u ukupnoj biljnoj proizvodnji,  a prosjek EU je 11,5%.  Kada promatramo usporedive EU države naročito mediteranske sa sličnim proizvodnim uvjetima kao u Hrvatskoj razlika je znatno veća. Tako  npr. Italija ostvaruje  29,5% vrijednosti biljne proizvodnje u povrću i 16,2% u voću. U Španjolskoj  34,8% biljne proizvodnje čini voće i 15,6% povrća, ističe Blažić. U Hrvatskoj je ogroman broj preko 60% svih poljoprivrednih proizvođača ima neku proizvodnju voća ali po veličini voćnjaka smo na  začelju EU sa samo 0,3 ha,  dok  je prosjek EU 1,9 ha.  Zemlje ozbiljni proizvođači prosječno imaju znatno veće voćnjake, kaže.

 

Proizvodnja povrća i voća u 2017 i usporedba s 2007. godinom

Državni zavod za statistiku: 

 

POVRĆE:                                                                 2007.                                     2017.

CVJETAČA I BROKULA                                         4.644                                      1.736

KUPUS BIJELI                                                     38. 300                                    35.318

SALATA                                                               13.117                                       5.911

RAJČICA                                                              48.040                                     41.223

KRASTAVCI I KORNIŠONI                                 19.207                                     10.622

PAPRIKA                                                             35.822                                     19.303

MRKVA                                                               11.553                                     13.676

LUK – CRVENI I ČEŠNJAK                                 36.347                                     20.765

CIKLA                                                                     9.060                                       3.128

GRAH                                                                  11.310                                        4.342

 

VOĆE                                                                     2007.                                         2017.  

 

JABUKE                                                               80.174                                      56.570

KRUŠKE                                                                 9.872                                         2.790

BRESKVE I NEKTARINE                                        6.135                                         7.387

MARELICE                                                              1.458                                            726

TREŠNJE                                                                 7.976                                         1.436

VIŠNJE                                                                     6.614                                         8.770

ORASI                                                                      8.228                                             484

LJEŠNJACI                                                                1.240                                         1.534

SMOKVE                                                                  2.235                                             923

MANDARINE                                                         43.139                                       19.011

MASLINE                                                                34.527                                       28.895

ŠLJIVE                                                                      64.238                                         8.206         

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje