poljoprivredno zemljište

Udruga Život: Popis državne zemlje manjkav i netransparentan

Agrovijesti
Zemljište, polje Fotografija: Pixabay
Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava "Život" u četvrtak je upozorila kako ne postoji popis ukupno raspoloživog državnog zemljišta zbog čega bi u ARKOD trebalo dodati kartu s ucrtanim svim poljoprivrednim površinama u vlasništvu države i Hrvatskih šuma i označi status tog zemljišta.

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava "Život" u četvrtak je upozorila kako ne postoji popis ukupno raspoloživog državnog zemljišta zbog čega bi u ARKOD trebalo dodati kartu s ucrtanim svim poljoprivrednim površinama u vlasništvu države i Hrvatskih šuma i označi status tog zemljišta. 

"Popis ukupno raspoložive državne zemlje ne postoji, a ono što se može naći je manjkavo, netočno i netransparentno te takav lako može postati predmet manipulacija", upozorila je udruga Život u osvrtu na prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je Vlada s prošlotjedne sjednice uputila u drugo saborsko čitanje.

Udruga prenosi kako u Agenciji za poljoprivredno zemljište navode da u Hrvatskoj ima ukupno 2.695.037 hektara poljoprivredne zemlje od čega oni raspolažu sa 738.125 hektara neobrađene zemlje. S obzirom da se obrađuje oko 1.100.000 hektara, u udruzi Život tvrde kako se na temelju tih podataka dolazi do toga da se ne zna gdje je 850.000 hektara, a po tome "do katastrofalnog podatka da se u RH obrađuje samo 40 posto poljoprivrednog zemljišta".

Dodaju i kako su iznosi iz fondova ruralnog razvoja puno manji nego što je Hrvatska trebala imati da su sve površine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, "što je razlika od 2-3 milijarde eura kroz ovo razdoblje, a samim time povećanje BDP-a za 5-6 posto". 

Među osam prijedloga koje udruga iznosi na prijedlog novog zakona o poljoprivrednom zemljištu je i prijedlog da se u ARKOD (nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela) doda karta s ucrtanim svim poljoprivrednim površinama u vlasništvu države i Hrvatskih šuma i različitim bojama označiti statuse zemljišta (slobodno, u zakupu i drugo) s točno navedenim korisnicima pojedinog zemljišta. 

Zalažu se i za reviziju dosadašnjih korisnika i ugovora te uskladiti ta prava s pravima i ugovorima po novom zakonu, s ciljem da se mikro i malim poljoprivrednim gospodarstvima omogući pristup čim većim površinama poljoprivrednog zemljišta. 

To se prije svega odnosi na maksimalni zakup po novom zakonu od 100 hektara (do sada je netko mogao dobiti u zakup 200, 500 pa i tisuće hektara a netko iz istog mjesta nije mogao dobiti niti 10 hektara) i na kupnju zemljišta, ističu iz "Života". 

Tvrdeći kako su Hrvatske šume već previše poljoprivrednih površina prebacile u svoje vlasništvo i u šumsko gospodarsko područje, iz udruge ističu kako bi sve poljoprivredne površine koje su u vlasništvu Hrvatskih šuma trebalo vratiti u vlasništvo države. 

Smatraju i da treba prioritetno bolje zaštititi dosadašnjeg posjednika, ali samo do površine od 100 hektara, pogotovo ako je morao krčiti zemlju. 

Upozoravaju i kako je način na koji zakon predviđa da zakupnik mora raskrčiti zakrčenu zemlju zapravo kreditiranje države. Zakupnik u krčenje mora uložiti velika sredstva, a ne može iskoristiti drvnu masu, pa udruga predlaže da mu ostane drvna masa kako bi pokrio dio velikih troškova krčenja. 

Udruga Život također predlaže da se produži rok zakupa na 30-40 godina jer je rok od 25 godina prekratak za trajne nasade. 

Smatraju i kako ne treba ograničavati maksimalan zakup na 100 hektara ili prodaju na 50 hektara, jer svaka jedinica lokalne samouprave može smanjivati ili povećavati veličine zemljišta za zakup shodno količini raspoloživog zemljišta i iskazanog interesa.

"Neshvatljivim držimo da državne institucije nemaju saznanja tko i za što koristi oko 425.000 hektara poljoprivrednog zemljišta koje nije upisano u ARKOD sustav, što onemogućava praćenje stvarne sljedivosti hrane, pesticida i drugog, a ti proizvodi narušavaju tržišne uvjete te stvaraju pretpostavke za sivo tržište i ostvarivanje dohotka mimo poslovnih knjiga i bez plaćanja poreza", zaključuju iz udruge "Život" u osvrtu na prijedlog novog zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Taj je prijedlog Vlada prošli tjedan uputila u drugo saborsko čitanje, a prema njemu se ovlasti raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu vraćaju jedinicama lokalne samouprave, koje će raspisivati natječaje za zakup ili prodaju. Prednost pri dodjeli imat će stočari kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnji zakupci koji su uredno ispunili gospodarski program i poštovali ugovore te mladi poljoprivrednici.

  • Avatar
    limun 15. Siječanj 2018. u 08:29 Onaj tko dijeli zna gdje ima zemlje i kome je obećao dati
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje