NEUSKLAĐENO ZAKONODAVSTVO

Unatoč obvezama prema EU u Hrvatskoj prekinuta proizvodnja biogoriva

Agrovijesti
Biomasa, peleti Fotografija: Thinkstock
Hrvatska ima strategiju donesenu 2009. godine i cilj je bio da do 2020. godine imamo deset posto udjela biogoriva u ukupnom prometu, a sada nemamo ništa. Kasnimo u svakom pogledu i ovo nam je prilika da uskočimo u vlak koji već juri“

Tri biorafinerije u Hrvatskoj su ugašene, uključujući i onu koja je radila u Vukovaru. Rekao je to između ostalog zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš na jučerašnjem okruglom stolu o temi „Biogoriva u Hrvatskoj - zaboravljena budućnost?“ održanom jučer u Vukovaru koji je sam inicirao, prenosi Glas Slavonije. Radoš je dodao da bi, s obzirom na to da se stvara nova europska strategija obnovljivih izvora, bilo štetno da naše potencijale ne stavimo u pogon.

„To će nas stajati radnih mjesta, gubitka novca, penalizacija i zagađenja zraka, što znači kako su štete višestruke. Stoga želim na neki način pritisnuti hrvatske vlasti da nova strategija i politike budu u skladu s onim što se dogovara u EU. Hrvatska ima strategiju donesenu 2009. godine i cilj je bio da do 2020. godine imamo deset posto udjela biogoriva u ukupnom prometu, a sada nemamo ništa. Kasnimo u svakom pogledu i ovo nam je prilika da uskočimo u vlak koji već juri“, rekao je Radoš i naglasio kako još uvijek nije jasno plaćaju li se penali prema Hrvatskoj ili ih država plaća prema biorafinerijama koje su sagrađene i ne funkcioniraju. Zato, naveo je, treba utvrditi naplaćuju li naša ministarstva penale ili smo donijeli odluke koje ne poštujemo.

Mali poticaji

„Odluka o poticajima donesena je 2014. godine, jer ta proizvodnja mora biti poticana i ne može biti izravno tržišno isplativa, no poticaji su bili toliko mali da rafinerije nisu mogle dohodovno funkcionirati u pozitivnom smislu. Spremne su početi raditi kada se stvore uvjeti, a problem je što naša vlada nije uspostavila mrežu poticanja proizvodnje sirovine, proizvođača i distributera“, naglasio je Radoš.

Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, rekao je kako je poljoprivreda značajan izvor biomase u smislu korištenja žetvenih ostataka. „Postoji mogućnost i namjenske proizvodnje energetskih usjeva, korištenja ostataka iz šumarske proizvodnje, uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji za proizvodnju biomase te ostataka iz životinjske proizvodnje i zato ona predstavlja značajan potencijal. Prema Zakonu o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, koji je stupio na snagu u veljači, tla koja su namijenjena za proizvodnju biomase nižih su kvalitativnih klasa i nisu za uzgoj prehrambenih usjeva“, naveo je Karalić i dodao kako u sustavu postoje određena otvorenja pitanja, ali proizvodnja biomase jest značajan potencijal i za dodatni dohodak i za otvaranje novih, tzv. zelenih radnih mjesta.

Proizvodni potencijali

Davor Kralik, prof. na Poljoprivrednom fakultetu Osijek, izrazio je žaljenje što su ugašeni proizvodni potencijali koje smo imali, ustvrdivši kako je razlog tomu loša nacionalna politika.

„Obveze prema EU ostale su i do 2020. godine moramo deset posto biogoriva staviti u promet, što s ove pozicije predstavlja izazov. Najgore je što nismo znali iskoristiti vlastite potencijale, nego ćemo biti prisiljeni određene količine uvoziti“, poručio je Kralik.

Direktor tvrtke Biodizel Vukovar, Ivan Corn, podsjetio je kako su prije dvije godine obustavili proizvodnju, jer nije bila usklađena zakonska regulativa. „Zakon postoji, nacionalni akcijski plan postoji, ali nema kaznenih odredbi, stimulacija ili destimulacija za naftne distributere da koriste biogorivo, a bez toga nema ni tržišta. Tvrtka je u fazi mirovanja i čekamo da se zakon regulira“, naveo je Corn.

Sjedište tvrtke je u Slovačkoj, u vrijeme proizvodnje u Vukovaru imala je 35 radnika i kapacitet od 40 tisuća tona godišnje.

SAMO ŠEST ZEMALJA ČLANICA EU-a IMA PROIZVODNJU BIOGORIVA

Na okruglom stolu sudjelovao je i Krešimir Štih iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK, koji je izrazio nadu da će se situacija popraviti, odnosno da će tvornice ponovno raditi, ali i da će se graditi nove tvornice druge i treće generacije koje EU favorizira. „Samo šest zemalja članica ima tu proizvodnju. Riječ je o visokoj tehnologiji i nismo zakasnili, a biorafinerija u Vukovaru sa svojim kapacitetom itekako može biti korisna za Hrvatsku“, rekao je Štih.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje