Tjedni komentar

Za rad u poljoprivredi kvota za uvoza stranaca dignuta 100 posto, ali ni od toga neće biti koristi

Agrovijesti
Berba u Feričancima Fotografija: Juliom Frangen
Oglasi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prepuni su ovih dana natječaja za radna mjesta u poljoprivredi. Traže se berači plodova (trenutno višanja, trešanja), ali i radnici u ratarstvu, stočarstvu, mesnoj industriji i drugim sektorima. Preko 50-tak otvorenih oglasa za posao u poljoprivredi govore da je stanje s radnom snagom u poljoprivredi alarmantno. Posla ima, ali nema radnika. I pitanje će hoće li ih naći.

Oglasi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prepuni su ovih dana natječaja za radna mjesta u poljoprivredi. Traže se berači plodova (trenutno višanja, trešanja), ali i radnici u ratarstvu, stočarstvu, mesnoj industriji i drugim sektorima. Preko 50-tak otvorenih oglasa za posao u poljoprivredi govore da je stanje s radnom snagom u poljoprivredi alarmantno. Posla ima, ali nema radnika. I pitanje je hoće li ih naći.

Veliki deficit radne snage u poljoprivredi postaje sve izraženiji jer je većina poljoprivrede skoncentrirana u Slavoniji i Baranje odakle je posljednjih godina krenuo veliki egzodus mladih ljudi, na rad u inozemstvo, ali i na mora. Zbog, svega toga, pojavio se veliki nedostatak radne snage, posebice tijekom ljeta i jeseni kada se obavlja većina poslova u voćnjacima i berbi usjeva, kažu poljoprivrednici kojima je sve teže pronaći radnike.

Ruža Rončević, direktorica tvrtke Hlad iz Slavonskog Broda, preko oglasa traži čak 70 berača višanja, a u razgovoru nam je rekla kako je nemoguće naći radnike. U njezinoj tvrtki i kod kooperanta je ovih dana započela berba višanja, a od 3000 tona koliko su prošle godine ubrali čak 82 posto ide u izvoz. Ali, ove godine je problem eskalirao jer nitko ne želi u berbu, iako se dnevno može zaraditi i do 200 kuna. Među brojnim oglasima koje smo primijetili na listi natječaja Zavoda za zapošljavanje nalazi se i onaj iz Vukovarsko-srijemske županije u kojem VUPIK traži čak 99 radnika za rad u ratarstvu. Krenula je žetva ječma, kreće i uljane repice, a uskoro će i pšenice, a poljoprivrednici i tvrtke trebaju kombajnske radnike, traktoriste, radnike u polju. Ali gdje ih naći?

Hrvatski demografski problem koji je sve očitiji očito je eskalirao i na gospodarstvo, pa će nam se ako se ovako nastave razvijati stvari dogoditi da ćemo prestati raditi i proizvoditi jer nećemo imati radnike. Je li rješenje uvoz radne snage i povećanje kvota za uvoz stranih radnika? Mogu li se na poslovima u poljoprivredi dozvoliti da rade možda i migranti kojih je u Hrvatskoj sve više? Koga angažirati?

Pitanja su to na koja ovih dana odgovora nema, ali spomenutoj gospođi Rončević iz Slavonskog Broda ovih dana ništa i ne znače jer ako ne obere višnju u idućih 15 ili 20 dana pitanje je kako će dalje poslovati. I ona u tome nije usamljena.

Kvote povećane

Vlada je u prošli četvrtak na sjednici prihvatila odluku o povećanju ukupne kvota za sezonsko zapošljavanje stranaca, pa ona sada iznosi 35.500 dozvola. Veliki broj zahtjeva za dozvolama, osim za dominantni građevinski, trgovački i turistički sektor, zaprimljen je i u djelatnostima prometa, poljoprivrede i šumarstva, za koje je također iskorištena odobrena kvota, pa je u toj djelatnosti predloženo povećanje broja dozvola za sezonski rad do 90 dana u zanimanju "berač plodova" s 500 na 1000 dozvola. Što znači 1000 dozvola kad samo Vupik traži 100 ljudi, a gotovo isto toliko i spomenuta vlasnica tvrtke Hlad?

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić objasnila je prilikom utvrđivanja godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2018. kako nije bilo moguće precizno utvrditi potrebe gospodarstva tako da je došlo do određenog nesrazmjera između utvrđenog stanja i zatraženog broja dozvola. Prema službenoj evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova, u turizmu i ugostiteljstvu u kvoti dozvola za zanimanje "pomoćni radnik u turizmu" zaprimljen je veći broj zahtjeva od preostalih dozvola u važećoj kvoti. Na dan 1. lipnja od 3715 dozvole u zanimanju "pomoćni radnik u turizmu" preostalo je 646 dozvola, ali je ujedno zaprimljeno te je u postupku odobravanja još 1395 dozvola. Stoga je povećan broj dozvola u djelatnosti turizma i ugostiteljstva s 4660 dozvola na 8660 dozvola. Povećanje od 4000 dozvola odnosi se na zanimanje "pomoćni radnik u turizmu", i to 3000 za novo zapošljavanje i 1000 za sezonski rad do šest mjeseci..

Premijer Andrej Plenković vjeruje da će izmijenjene kvote pridonijeti potrebama poslodavaca, posebno u turizmu i poljoprivredi. "Vjerujem da će ovo pridonijeti potrebama poslodavaca, osobito u turizmu i poljoprivredi. Fokusirani smo na zapošljavanje naših sugrađana i s projektom 'Zaposli se u Hrvatskoj' HZZ ide osobnim pismom svima koji su na popisu nezaposlenih", rekao je Plenković.

To što premijer vjeruje da je moguće naći radnike, u našem slučaju u poljoprivredi, je na razini vjerovanja, ali ne i realnost prema onome što tvrde naše sugovrnici. Probleme s radnicima imaju i sve zemlje u okruženju, a samo u susjednoj Vojvodini postoje ogromna poljoprivredna poduzeća koja radnu snagu pokušavaju pronaći na jugu zemlje ili zemljama iz okruženja ali je i njima to nemoguće.

Prošli tjedan je u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori boravila i delegacija poljoprivrednika iz Poljske koji su također kao ključan problem istaknuli nedostatak radne snage iako povećavaju proizvodnju.

Iako je sezona poljoprivrednih poslova krenula, a država povećala kvote za zapošljavanje stranaca, pitanje je zbog čega se nitko nije pozabavio pitanjem svih onih socijalnih skupina koje primaju socijalnu pomoć, a nezaposleni su. Može li se pronaći zakonske rješenje prema kojem će neki korisnik socijalne i ine druge pomoći od države (koje plaćamo mi porezni obveznici), imati obvezu ili pravo da istu ne izgubi ako se zaposli na privremenim poslovima u poljoprivredi.

Kako je u Hrvatskoj i sve veći broj migranta, koji se također financiraju iz državnog proračuna, možda je vrijeme da već sada država pokuša pronaći neka zakonska rješenja i modele kako bi se i njima omogućilo da rade na berbi uroda u poljoprivredi.

Na žalost, većina naših sugovornika, je uvjerena kako će imigrante teško bilo tko nagovoriti da rade jer im je cilj da kroz Hrvatsku prođu samo u tranzitu, no ne bi bilo loše imati spremna rješenje, pa tko zna možda netko od njih i ima volje da nešto zaradi.

Na kraju valja samo podsjetiti kako Hrvatska udruga poslodavaca, već sigurno više od 10 godina pokušava od države dobiti povećanje kvota za uvoz radne snage iz inozemstva, ali se godinama tvrdilo kako to nije potrebno. Tek kad je problem eskalirao donose se mjere koje će teško rješiti problem jer je on dubinski, sistemski.

Miroslav Kuskunović

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje