PRVA DVA MJESECA PRIMJENE NOVOG ZAKONA

Zakonom utvrđeno 30 oblika nepoštenih trgovačkih praksi, učinak vidljiv za dvije godine

Agrovijesti
Trgovina Fotografija: Thinkstock
"Od pune primjene ZNTP-a, od 1. travnja do danas, Agencija je po službenoj dužnosti, koristeći metodu uzorka, od 31 trgovca zatražila i zaprimila oko 120 ugovora koje su ti trgovci zaključili kako s domaćim, tako i s inozemnim dobavljačima. Agencija je po službenoj dužnost i zatražila tih 120 ugovora kako bi mogla utvrditi poštuju li svi trgovci odredbe Zakon

Prošla su prva dva mjeseca pune primjene Zakona o zaštiti od nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom - od proizvođača, otkupljivača, prerađivača do trgovaca, piše Glas Slavonije.

Prvi je to takav zakon u Hrvatskoj, a dočekan je s nestrpljenjem i velikim očekivanjima jer prvi u lancu, proizvođači, često stenju pod diktatima, pa i ucjenama onih sljedećih, u konačnici napose trgovaca, kako bi izborili mjesto na njihovim policama. Da bi neki proizvod došao na vidljiva mjesta u trgovinama, trgovci su, uz ostalo, tražili visoku naknadu, kao i financiranje investiranja u proširenje njihovih prodajnih prostora, namirenje ukradenog proizvoda i drugo. S nepoštenom praksom susreću se i mljekari. Oni, istina, ne mogu utjecati na stanje na policama, ali se zato žale na ponašanje i uvjete otkupljivača. Istovremeno, nemoćno gledaju kako uvozno mlijeko na akcijskim lagerima ima prodajnu cijenu gotovo sličnu proizvođačkoj.

Kaznene mjere

Na upit osjećaju li mljekari ikakve pomake u rješavanju nepoštene prakse, đakovački farmer, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH) Branko Kolak kaže kako konkretnih znakova još nema.

- Istina, otkupna cijena mlijeka od 1. srpnja išla je gore za osam do deset lipa, no ne vjerujem da to ima neke veze s primjenom tog zakona, nego da je to više zbog toga što je pad i dalje prisutan u ovoj proizvodnji, pa otkupljivači, koji dosad stalno režu granu na kojoj sjede, iako nevoljko, malo su podigli cijene nama proizvođačima, a kako bi ublažili negativne trendove - ocjenjuje Kolak.

Nakon što ga je iskrojilo Ministarstvo poljoprivrede, a usvojio Sabor, "lopta" je sada, sukladno Zakonu o nepoštenoj trgovačkoj praksi, na Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Ona je, naime, ovlaštena u okviru upravnog postupka propisanog ovim zakonom, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, utvrđivati činjenice i okolnosti vezane uz utvrđivanje propisane visine ukupnog godišnjeg prihoda trgovaca, otkupljivača i prerađivača te voditi upravni postupak utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi, kao i postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere u pojedinačnim predmetima.

"Od pune primjene ZNTP-a, od 1. travnja do danas, Agencija je po službenoj dužnosti, koristeći metodu uzorka, od 31 trgovca zatražila i zaprimila oko 120 ugovora koje su ti trgovci zaključili kako s domaćim, tako i s inozemnim dobavljačima. Agencija je po službenoj dužnost i zatražila tih 120 ugovora kako bi mogla utvrditi poštuju li svi trgovci odredbe Zakona. S obzirom na protok od tek dva mjeseca, njihova analiza još traje. Agencija je u 30-ak ugovora uočila postojanje jedne ili više nejasnih, odnosno spornih odredbi, pa postoje indicije za pokretanje postupka po službenoj dužnosti", doznajemo u AZTN-u. No, nastavljaju u Agenciji, samo pokretanje postupka po službenoj dužnosti protiv određenog trgovca ili otkupljivača ili prerađivača ne znači nužno utvrđivanje povrede zakona, već je Agencija obvezna u postupku utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, odnosno konkretne dokaze koji potvrđuju indicije koje su bile razlog za pokretanje postupka. "Na temelju svih utvrđenih činjenica u postupku Agencija će u svakom konkretnom predmetu donijeti meritornu odluku, a nju objaviti na svojim mrežnim stranicama, uz iznimku objave poslovnih tajni", ističu u AZTN-u.

Jednako se treira domaće i inozemne dobavljače, a o tome s kim će trgovci sklapati ugovore odlučuju trgovci, sukladno konkurentnosti dobavljača i preferencijama potrošača. U tom smislu korisno je i preporučljivo udruživanje malih dobavljača jer bi na taj način osnaženi imali bolju pregovaračku poziciju s trgovcima i otkupljivačima. Agencija nije ovlaštena kontrolirati zdravstvenu i higijensku ispravnost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se plasiraju na hrvatsko tržište, već su za to zadužene nadležne inspekcije.

Anomalije

U Hrvatskoj gospodarskoj komori, pak, ističu da je rok za procjenu učinka ZNTP-a dvije godine. Kako ističu u Ministarstvu poljoprivrede, trgovačke lance, s godišnjim prihodom većim od 100 milijuna kuna te otkupljivače i prerađivače s prihodom iznad 50 milijuna kuna zakon je obvezao da ugovore sa svojim dobavljačima usklade najkasnije do 31. ožujka 2018. godine, jer u suprotnom oni postaju nevažeći.

"Zakonom je utvrđena lista s oko 30 pojavnosti dosadašnjih nepoštenih praksi, a to su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i/ili otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police svojih trgovina. Tako više neće smjeti biti uvjetovanja kompenzacija, naplate naknada za krađu proizvoda s polica trgovina, za investiranje u nove trgovine, za istraživanje tržišta i sl.", navode u Tolušićevu ministarstvu neke od anomalija u dosadašnjoj trgovačkoj praksi.

Punu potporu Zakonu o zaštiti od nepoštenih trgovačkih praksi daju i u HGK-u, čiji je Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo tijekom veljače i ožujka organizirao šest radionica diljem Hrvatske o primjeni i ciljevima zakona, a odazvalo im se oko 700 sudionika. U tom HGK-ovu sektoru očekuju pozitivne učinke u dijelu smanjenja iskorištavanja značajne pregovaračke snage, uravnoteženja tržišnih odnosa u lancu opskrbe hranom te povrat priljeva dohotka u sektor proizvodnje.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje